Razlike između izmjena na stranici "Josip Flavije"

Dodano 676 bajtova ,  prije 9 godina
m/м (→‎Dela)
 
== Biografija ==
Rođen je u [[Jeruzalem]]u u [[aristokrat]]skoj obitelji. Prvi dio života zvao se Joseph ben Mathias. Bio je svećenik jeruzalemskog hrama, a po političkom uvjerenju i pripadnosti bio je [[farizej]]. Nakon što je rimski [[prokurator]] Galileje utamničio neke židovske svećenike, otputovao je kao vješt pregovarač u [[Rim]] da bi ih izbavio iz zatvora. U toj diplomatskoj misiji pomogla mu je [[Neron]]ova supruga [[Popeja]]. Tijekom boravka u Rimu toliko su ga fascinirali rimska kultura i običaji da je postao romanofil. U [[Prvi židovski ustanak|Prvom židovskom ustanku]] protiv Rimljana, koji je 66. buknuo u Palestini, ubrzo po njegovom povratku iz Rima u rodni Jeruzalem, bio je u procijepu između domoljublja i romanofilstva prilično neodređen. Nastojao je da se ustanak protiv rimskih okupatora što prije stiša uz što manje žrtava. KadOn musam je bila povjerena obrana Galileje izvršio je svoju građansku dužnost uporno [[Opsada Jodfata|braneći grad Jodfat]] i na kraju se predao rimskom vojskovođi Vespazijanu. Prorekao mu je da će uskoro postati rimskim carem, što se zaista i obistinilo dvije godine kasnije. U znak priznanja za to proročanstvo Vespazijan je vidovitog Josipa, koji je bio njegov rob, proglasio slobodnim građaninom, a Josip jekaže u znak zahvalnosti uzeo rodno ime svoga zaštitnika - Flavije (Flavius) - pa se otada umjesto Joseph ben Mathias naziva Josip Flavije (Josephus Flavius). U velikom pohodu rimske vojske na Jeruzalem 70. pratio je mladog vojskovođu [[Tit]]a, [[Vespazijan]]ova sina. Prilikom dugotrajne i nadmoćne rimske opsade Jeruzalema nagovarao je gradske vođe da se grad preda Rimljanima da bi se izbjegle nepotrebne ljudske žrtve.svojoj autobiografiji:
 
{{citat|Video sam da su revolucionarni pokreti već bili počeli, i da je vladalo veliko uzbuđenje zbog moguće pobune protiv Rima. Pokušao sam da sprečim one koji su bunili narod... podstičući ih da formiraju predstavu o svojim protivnicima i da shvate da su inferiorniji od Rimljana ne samo u vojnoj veštini nego i u ratnoj sreći. Mada sam iskreno i uporno nastojao da in odvratim od njihovog cilja, predviđajući da ćemo biti poraženi, nisam ih ubedio. Prevagnula je velika ludost očajnika.<ref name="scribd">[http://www.scribd.com/doc/25294868/Elejn-Pejgels-Poreklo-Satane Elejn Pejgels - Poreklo Satane] (scribd)</ref>}}
 
Kad mu je bila povjerena obrana Galileje izvršio je svoju građansku dužnost uporno [[Opsada Jodfata|braneći grad Jodfat]] i na kraju se predao rimskom vojskovođi Vespazijanu. Prorekao mu je da će uskoro postati rimskim carem, što se zaista i obistinilo dvije godine kasnije. U znak priznanja za to proročanstvo Vespazijan je vidovitog Josipa, koji je bio njegov rob, proglasio slobodnim građaninom, a Josip je u znak zahvalnosti uzeo rodno ime svoga zaštitnika - Flavije (Flavius) - pa se otada umjesto Joseph ben Mathias naziva Josip Flavije (Josephus Flavius). U velikom pohodu rimske vojske na Jeruzalem 70. pratio je mladog vojskovođu [[Tit]]a, [[Vespazijan]]ova sina. Prilikom dugotrajne i nadmoćne rimske opsade Jeruzalema nagovarao je gradske vođe da se grad preda Rimljanima da bi se izbjegle nepotrebne ljudske žrtve.
 
== Dela ==