Nacizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: hsb:Nacionalsocializm |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Nacionalsocijalizam''' (u [[Njemački jezik|njem.]] ''Nationalsozialismus'') , češće samo '''Nacizam''' je politički pokret u [[Njemačka|Njemačkoj]] koji je iniciran [[1920]]. činom organizacije [[NSDAP|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Pokret je kulminirao stvaranjem [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], totalitarne države koju je od [[1933]]. do [[1945]]. vodio [[diktator]] [[Adolf Hitler]].
== Nastanak i uspon nacizma ==
Nacizam je u mnogim aspektima bio sličan [[Italija|talijanskom]] [[fašizam|fašizmu]]. No, korijeni nacizma bili su Njemački, osnovani, recimo, na [[Prusija|Pruskoj]] vojnoj tradiciji autoritarizma i povećanja i na njemačkoj romantičnoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do [[racionalizam|racionalizma]], [[liberalizam|liberalizma]] i [[demokracija|demokracije]]. Također se temeljio i na mnogim rasnim [[doktrina]]ma prema kojima su [[nordijska rasa|nordijski]] ljudi, takozvani [[Arijevska rasa|arijevci]], bili ne samo fizički superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji višeg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo državu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija.
Teoretičari i planeri nacizma uključivali su i generala [[Karl Ernst Haushofer|Haushofera]], njemačkog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemačkoj vanjskoj politici, njemačkog urednika i vođu stranke [[Alfred Rosenberg|Alfreda Rosenberga]] koji je formulirao nacističke rasne teorije prema djelima pisca [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]]. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske policije pao je na njemačkog financijera [[Hjalmar Schacht|Hjalmara Schachta]], a njemački arhitekt i stranački vođa [[Albert Speer]] imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1939]].-[[1945]].).
== Politika nacizma ==
[[Datoteka:Adolf Hitler-1933.jpg|frame|[[Adolf Hitler]] - vođa [[NSDAP]]-a i jedan od najvećih zločinaca na svijetu.]]
Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, [[Nijemci|Nijemce]] su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za [[Židovi|Židove]] su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti ([[antisemitizam]]). [[Slaveni|Slavene]] su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvo i državu. Nacisti su u državi htjeli uspostaviti čvrstu vlast koju će predvoditi i o svemu odlučivati vođa (njem.Führer). Svoj nacistički program [[Hitler]] je iznio u knjizi [[Mein Kampf]] (Moja borba). Tvrdio je da Njemačkoj treba osigurati veći "životni prostor", a njega će steći na europskom istoku. Odbacivao je [[Versailleski mirovni ugovor]] i najavljivao da će Njemačka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teško stanje u državi okrivili [[Židovi|Židove]] i ljevičare, komuniste i socijaliste.
== Posljedice Prvog svjetskog rata ==
Trenutni uzroci nacizma mogu se naći u posljedicama njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914]].-[[1918]].). Po odredbama [[Versajski ugovor|Versajskog ugovora]], [[Njemačka]] je proglašena jedinim krivcem za rat, te su joj oduzete sve kolonije i bila je prisiljena plaćati visoke reparacije. Njemački politički i ekonomski život ozbiljno je poremećen potpisivanjem ugovora. Velika inflacija, koja je došla do vrhunca [[1923]]., uništila je njemačku srednju klasu i nanijela velike štete njemačkom ekonomskom i socijalnom životu. Nakon nekoliko godina Njemačka je dosegla neku točku ekonomske stabilnosti i sigurnosti, no [[Velika depresija|Velika ekonomska kriza]] koja se proširila [[1929]]., Njemačku je ponovno bacila u ekonomsku nestabilnost i u takvu depresiju iz koje, po mnogim gledištima, nije bilo izlaza. U tom periodu, demokratska [[Weimarska Republika]] je bila izložena napadima i s lijeva i s desna. Republika se pokazala nesposobnom da riješi problem ekonomske krize. Do [[1933]]. njemački narod podržavao je ili jednu ili drugu [[totalitarizam|totalitarističku]] stranku, [[DKP|Komunističku]] ili [[NSDAP|Nacionalsocijalističku]].
== Nacistička stranka ==
:''Vidi glavni članak:[[NSDAP]]''
[[Datoteka:ParteiabzeichenGold.jpeg|thumb|left|200px|Značka koja je označavala člana [[NSDAP]]-a.]]
Nacistička stranka proizašla je iz [[DAP|Njemačke radničke stranke]], osnovane u [[München]]u [[1919]]. Kada se [[Adolf Hitler|Hitler]] [[1919]]. pridružio DAP-u, ona je brojala samo 25 članova, od kojih su samo 6 aktivno sudjelovali na sastanicma stranke. Ubrzo nakon učlanjenja, Hitler je postao vođa grupe. Na prvom masovnom sastanku DAP-a u [[München]]u [[24. veljače]] [[1920]]., Hitler je pročitao stranački program, koji je djelomično sastavio. Program se sastojao od 25 točaka koje su sadržavale mješavinu [[nacionalizam|nacionalističkih]] zahtjeva, [[korupcija]] i [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, te [[rasizam|rasističkih]] i [[antisemitizam|antisemitskih]] [[doktrina]]. Kao jedan od esencijalnih uvjeta za realizaciju svojih ciljeva, stranka je u programu objavila: ''"Za moderno društvo, div sa stopalima od gline, stvorit ćemo besprimjernu centralizaciju koja će ujediniti sve svoje moći u rukama vlade. Stvorit ćemo hijerarhijsku konstituciju, koja će mehanički vladati svim pokretima individualaca."''
== Hitler preuzima potpuno vodstvo ==
Ubrzo nakon sastanka u [[veljača|veljači]] [[1920]]., Hitlerova stranka promijenila je ime u [[NSDAP|Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Nova stranka je rasla polaki i principijelno u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Uvjerena u potrebu i važnost nasilja za ostvarenje svojih ciljeva, stranka je osnovala ''[[SA|Sturmabteilungen]]'' (ili skraćeno SA). Zadatak SA-a je bio osiguravanje sastanaka NSDAP-a od nevolja, ometanje sastanaka [[Liberalna demokracija|liberalnih demokrata]], [[socijalizam|socijalista]], [[komunizam|komunista]] i trgovačkih saveza, te progon [[Židovi|Židova]], pogotovo Židovskih trgovca. Tome svemu pripomagali su i nezadovoljni vojnici i vojni časnici, a jedan od istaknutijih bio je [[Ernst Röhm]].
Godine [[1921]]. Hitler je izabran za „neograničenog predsjednika“ stranke, i iste te godine stranka je za svoj službeni znak izabrala crvenu zastavu, koja je u sredini imala bijelo polje u kojem je bila crna [[svastika]]. Godine [[1923]]. Hitler je osnovao novine ''[[Völkischer Beobachter]]'' (Narodni promatrač), kao službeni dnevni glasnik stranke. Kako je [[DKP]], osnovan [[1919.]] rastao, tako je NSDAP koncentrirala većinu svoje [[propaganda|propagande]] na optuživanje [[boljševizam|boljševizma]], kojeg su okarakterizirali kao urotu međunarodnih židovskih financijera. Također su objavili svoj [[prijezir]] prema [[parlamentarna demokracija|parlamentarnoj demokraciji]] i [[agitacija|agitirali]] su za [[diktatura|diktaturu]].
== Pivnički puč ==
:''Vidi glavni članak:[[Hitlerov puč|Pivnički puč]]''
Dana [[8. studenog]] [[1923]]., zajedno sa 600 [[SA|SA-ovca]], [[Hitler]] je krenuo u jednu [[München]]sku pivnicu, gdje je Gustav von Kahr, vođa [[Bavarska|Bavarske]] provincijske vlade držao javni govor. Hitler je von Kahra i njegove pomočnike zarobio, te ih povjerio [[Erich Ludendorff|generalu Ludendorffu]], i objavio je, navodno, u von Kahrovo ime da će se formirati nova nacionalna vlada. Odmah nakon toga von Kahr je pušten i okrenuo se protiv Hitlera i Ludendorffa. Nakon završnog okršaja sa münchenskom policijom [[9. studenog]], Hitler i njegovi suradnici su pobjegli i takozvani ''"[[Pivnički puč]]"'' nije uspio. Hitler i Ludendorff su kasnije uhićeni. Ludendorff se izvukao bez kazne, no Hitleru je suđeno i dobio je kaznu od 5 godina zatvora, a djelovanje NSDAP-a je zakonom zabranjeno. U zatvoru Hitler je napisao knjigu ''[[Mein Kampf]]'', koju je za vrijeme boravka u zatvoru diktirao [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]]. Ta knjiga kasnije je poslužila kao korijen svih nacističkih doktrina, propagandnih tehnika i planova za osvajanje Njemačke i Europe. Što je vrijeme prolazilo ''[[Mein Kampf]]'' je u jednom trenutku postala "[[biblija]]" nacizma.
[[Datoteka:FrMeinKampf20050214.jpg|thumb|180px|left|Naslovnica ''Mein Kampfa''.]]
Hitler je pušten iz zatvora za manje od godinu dana. NSDAP je tada bio u stanju virtualnog nestanka, velikim djelom zbog poboljšanja državne ekonomske situacije koja je omogućila lakše nadgledanje svih političkih organizacija. Tijekom sljedećih godina, uz malu pomoć lojalnih pomoćnika, Hitler je polako obnovio stranku. Godine [[1926]]. Hitler je sebe proglasio ''[[Führer (pozicija)|Führerom]]'' (vođom) stranke i osnovao je vojni i crnokošuljni ''[[Schutzstaffel]]'' (zaštitni odred), ili SS kako bi pružala zaštitu Hitleru i stranci i kako bi nadzirala [[SA]]. Nakon početka [[Velika depresija|Velike ekonomske krize]] [[1929]]. dolazak stranog kapitala u Njemačku je stao, državna vanjska trgovina je stala, korijeni njemačke industrije su stali, povećala sa nezaposlenost i pale su agrikulturne cijene. Kada se kriza sve više povećavala, pojavila se idealna situacija za izbijanje revolucije. [[Fritz Thyssen]], bogati njemački industrijalac je zajedno sa još nekolicinom imućnih industrijalaca pružio NSDAP-u veliku novčanu pomoć. No, unatoč krizi, mnogi njemački industrijalci i kapitalisti su se uvelike protivili nacizmu.
== Stranka u Reichstagu ==
Pokret je strelovito rastao, regrutirajući tisuće civilnih službenika, propalih trgovaca i manjih biznismena, farmera, radnika zavaranih od strane [[socijalizam|socijalističkih]] i [[komunizam|komunistčkih]] stranki, te šakom mladih ljudi iz svih klasa, odgojenih u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] sa nadom za određenu ekonomsku sigurnost. Na izborima za [[Reichstag]] [[1930]]. nacisti su dobili skoro 6,5 milijuna glasova (više od 18% od ukupnog broja glasova), u usporedi sa nešto više od 800,000 glasova (oko 2,5%) koje su dobili [[1928.]] Njihovih 107 dobivenih mjesta u [[Reichstag]]u učinilo ih je drugom najjačkom strankom u Reichstagu, odmah iza [[SPD]]-a koji je imao 143 mjesta. Komunisti, koji su dobili oko 4,6 milijuna glasova, dobili su 77 mjesta u [[Reichstag]]u.
NSDAP je uzeo sve moguće prednosti [[Velika depresija|Velike depresije]] od [[1929]]. do [[1932]]. Očajnički pokušaji [[Njemački kancelar|kancelara]] [[Heinrich Brüning|Brüninga]] da sačuva [[Weimarska Republika|demokratsku državu]] hitnim dekretima nisu uspjeli smanjiti veliki val nezaposlenosti. Njegova neefikasna vlada samo je pojačala nevjeru njemačkog naroda u parlamentarnu demokraciju. Kao posljedica toga, [[Adolf Hitler]] je na predsjedničkim izborima [[1932]]. dobio mnogo glasova, no unatoč svim glasovima pobijedio ga je bivši general [[Paul von Hindenburg]].
Na izborima za [[Reichstag]] u [[srpanj|srpnju]] [[1932]]., nacisti su sakupili nevjerojatnih 13,7 milijuna glasova i dobili su 230 od ukupnih 670 mjesta u Reichstagu. Kao tada najjačoj stranci, iako još bez većine, predsjednik Hindenburg ponudio je nacistima mjesto u koalicijskoj vladi. Hitler je odbio tražeći samo potpunu vlast. Reichstag je raspušten, i na izborima za njegova nasljednika u [[studeni|studenom]], stranka je pala i dobila oko 11,7 milijuna glasova što joj je donijelo samo, u usporedbi sa prošlim glasovanjem, 196 mjesta u parlamentu. Kombinirani zbroj glasova komunista i socijaldemokrata bio je preko 13 milijuna, te su te dvije stranke skupa dobile 221 mjesto u parlamentu. No, kako su te dvije stranke bili ljuti neprijatelji, nacisti su još uvijek zadržali mjesto najjače stranke u Reichstagu. Hitler je ponovo odbio koalicijsku vladu i Reichstag je ponovo raspušten. Na savjet bivšeg kancelara [[Franz von Papen|Franza von Papena]], predsjednik Hindenburg je [[30. siječnja]] [[1933]]. imenovao Hitlera kancelarom, te je stranka započela stvaranje [[Treći Reich|nacističke države]].
Pri kraju veljače, tik do početka nove izborne kampanje za Reichstag, zgrada Reichstaga uništena je u vatri nepoznatog porijekla. Nacisti su okrivili komuniste i iskoristili taj događaj i to okrivljavanje kako bi na nasilan način suzbili komunističku partiju Njemačke. Kasnije je i SPD suzbijen na nasilan način. Nijedna stranka nije pružila organiziran otpor. Sve ostale stranke su naknadno zakonom zabranjene, pokušaj stvaranja nove stranke smatran je zločinom i NSDAP je postala jedina legalna stranka u Njemačkoj. U Aktu od [[23. ožujka]] [[1933]]., zakonodavne moći Reichstaga prebaćene su na stranku. Akt je Hitleru dao [[diktator]]ske moći i označio kraj [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Po zakonu od [[1. prosinca]] [[1933]]., NSDAP je ''"nepovratno stopljen s državom"''.
== Organizacija stranke nakon 1933.==
Od tada je [[NSDAP|stranka]] bila načelni instrument za provođenje [[Totalitarizam|totalitarističke]] kontrole [[Treći Reich|države]] i [[Nijemci|njemačkog društva]], provodeći ju kroz stranačku vojsku. Članovi stranke koji su bili [[Arijevska rasa|"čiste" krvi]], a napunili su 18 godina, morali su iskazati vjernost ''[[Führer]]u'' i prema [[Treći Reich|državnom]] zakonu to su mogli napraviti samo na posebnim stranačkim sudovima. Načelno je članstvo u stranci bili po izboru: milijuni ljudi su se učlanili dobrovoljno, ali i mnogi ljudi su prisiljeni na članstvo protiv njihove volje. Mnogi civilni službenici su bili primorani na članstvo. Na svom vrhuncu, stranka je imala oko 7 milijuna članova.
[[Datoteka:SA-Logo.svg|100px|thumb|left|Simbol [[SA]]-a]]
Načelna zaštitna organizacija stranke bila je [[SA]], službeno uspstavljena kao ''"garanter nacionalsocijalističke revolucije"'' i ''"zaštitnik nacizma"''. Iznuđivala je velike svote novca od njemačkih radnika i farmera kroz njihove godišnje "zimske pomoći" za siromašne, vodila je treniranje nacizma sve njemačke mladeži sa 17 godina, organizirala temeljit [[pogrom]] protiv [[Židovi|Židova]] [[1938]]., a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je opskrbljivala vjerne časnike pripojene kopnenim snagama [[Wehrmacht]]a i vodila je domovinsku obranu Reicha.
[[SLika:Flag Schutzstaffel.svg|100px|mini|lijevo|Zastava [[SS]]-a]]
Još jedno važno stranačko tijelo bio je [[SS]], koji je tijekom II. svjetskog rata organizirao posebne borbene jedinice koje su pomagale regularnoj vojsci u kritičnim trenucima. Zajedno sa ''[[Sicherheitsdienst]]om'' ([[SD]]-om), obavještajnom službom stranke i Reicha, SS je kontrolirao stranku u posljednjim ratnim godinama. SD je kontrolirao [[sabirni logor|sabirne logore]] za žrtve nacističkog terora, i tijekom rata je igrao veliku ulogu u omogućavanju [[Hitler]]u da dobije kontrolu nad oružanim snagama od generalnog stožera.
Još jedno važno stranačko tijelo bila je ''[[Hitlerova mladež]]'' (''[[Hitlerjugend]]'' ili [[HJ]]), koja je pripremala dječake u dobi od 14 do 17 godina za članstvo u [[SS]]-u, [[SA]]-u i [[NSDAP]]-u. Stranačka ''[[Auslandsorganisation]]'' odrađivala je nacističku propagandu i stvorila, financirala i vodila nacističke organizacije među [[Nijemci]]ma i ljudima njemačkog porijekla van Reicha.
== Reorganizacija njemačkog društva ==
Hitler je započeo organizcaiju nacističke države tako što je eliminirao svu radničku i liberalno demokratsku oporbu. Suđenje za paljbu [[Reichstag]]a služilo je kao uvod za ne samo uništavanje svih komunističkih i socijaldemokratskih stranaka, nego i za ukidanje svih konstitucionalnih i civilnih prava i osnivanje [[Koncentracijski logor|koncentracijskih logora]] za žrtve nacizma.
=== Gestapo ===
[[Datoteka:Totenkopf.jpeg|frame|Simbol ''Gestapa'']]
:''Vidi glavni članak:[[Gestapo]]''
''Geheime Staatspolizei'' ([[Tajna policija|Tajna državna policija]]), poznatija kao [[Gestapo]] je organizacija osnovana da bi rješavala probleme [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] neistomišljenika. Godine [[1936]]., kada je Gestapo uključen u sastav države, objavljeno je da Gestapo nije restriktiran javnim zakonima, nego da samo odgovara svojim šefovima, [[Heinrich Himmler|Heinirchu Himmleru]] i [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]].
=== Centralizacija i koordinacija ===
Od [[1933]]. do [[1935]]. demokratska struktura Njemačke zamijenjena je sa potpuno centraliziranom državom. Autonomija prije testirana u mnogo navrata od strane provizionalne vlade je eliminirana, i te regionalne vlade pretvorene su u striktno kontrolirane organe središnje vlade. [[Reichstag]] je zadržao samo ceremonijalnu, a ne i zakonodavnu funkciju. Pomoću procesa privatizacije (''[[Gleichschaltung]]''), sve tvrtke za rad, biznis i agrikulturu, kao i za edukaciju i kulturu, stavljene su pod kontrolu i vodstvo stranke. Čak je i [[Protestantizam|protestantska crkva]] prodrta od strane nacističkih doktrina. Posebni zakon je donesen koji je [[Židovi|Židove]] isključio iz zaštite njemačkog zakona.
=== Ekonomija i početak 1934.===
Najveći problem s kojim se vodstvo stranke suočilo po dolasku na vlast je nezaposlenost. Njemačka industrija je tada radila sa otprilike 58% ukupnog kapaciteta. Aproksimativni broj nezaposlenih u Njemačkoj tada bio je između 6 i 7 milijuna ljudi. Među njima je bilo i na desetke tisuća članova stranke koji su se nadali da će Hitler izvršiti obećanja nacističke propagande o [[antikapitalizam|antikapitalizmu]], prekidu [[monopol]]a većih tvrtki i oživljavanju industrije stvarajući više malih biznisa. Stranački poredak i podaci zahtjevali su ''"drugu revoluciju"''. [[SA]], kojeg je predvodio [[Ernst Röhm]], uključio je kontrolu nad ''[[Reichswehr]]om'' u program ''"druge revolucije"''. Hitler je trebao odlučiti između [[Plebejci|plebejskog]] nacističkog režima i saveza sa industrijalcima u zemlji i generalnim štabom ''[[Reichswehr]]a''. Hitler se odlučio za drugi od dva mu ponuđena izbora. Navečer [[30. lipnja]] [[1934]]. Hitler je naredio izvršenje tzv. ''"[[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]]"'': naredio je [[SS]]-ovcima da ubiju članove [[SA]]-a, organizacije za koju se Hitler bojao da će agitirati ''[[Reichswehr]]''. Ubijen je velik broj vođa [[SA]]-a (uključujući i Röhma), te između 400 i 1000 njihovih sljedbenika, od kojih su dosta njih bili nedužni za bilo kakav otpor Hitleru. U toj noći ubijeni su i još neki neprijatelji režima kao general [[Kurt von Schleicher]] i još neki monarhisti koji su željeli obnavljanje [[Dinastija Hohenzollern|dinastije Hohenzollern]].
== Katolička Crkva osudila nacizam ==
Nacistički poredak je imao na zubu i kršćanstvo. Katolicizam je osuđivao nacizam, a to je išlo dotle da je papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Mit brennender Sorge]] iz [[1937.]] osudio nacionalsocijalizam i rasne teorije, pored već prije objavljene enciklike [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931.]] kojoj je osudio talijanski [[fašizam]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti totalitarne ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Hijacint Bošković]]: ''Filozofski izvori fašizma i nacionalnog socijalizma'', 1939.)<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/69882 Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 849.</ref>.
==“Novi poredak“==
Suzbijanje oporbenih stranaka i krvavi pokolji nisu riješili problem [[nezaposlenost]]i. Kako bi eliminirao oporbu, [[Hitler]] je trebao oživiti njemačku industriju. Njegovo riješenje bilo je stvaranje ''"[[novi poredak|novog poretka]]"'', čije su osnove trebale biti: da se potpuna i profitabilna utilizacija kapaciteta njemačke [[industrija|industrije]] može postići samo ako se Njemačka uzdigne na razinu vodeće u svjetskoj trgovini, industriji i financijama, da se nužni izvori sirovina koji su Njemačkoj zabranjeni počnu iskorištavati, da se uspostavi kontrola nad ostalim nužnim izvorima, da se izgradi adekvatna trgovačka flota i modernizirani željeznički, [[Zračni promet|zračni]] i [[cestovni promet]] i naposlijetku da se industrija organizira tako da iskorištava sve svoje mogućnosti.
Iz tih osnova izvedena su dvije skupine zaključaka. Prva skupina prepoznala je da provođenje cijelog plana zahtjeva eliminaciju političkih i ekonomskih restrikcija koje je Njemačkoj nametnuo [[Versajski sporazum]] i da bi taj korak ulitimativno rezultirao rat. Prema tome, ekonomija se trebala organizirati o oblik nezvan [[ratna ekonomija]]. Njemačka je trebala postati potpuno neovisna o drugima u strateškim sirovinama tako što bi razvila sintetičke zamjene za one materijale koji nisu bili dostupni u zemlji i koje nisu mogli uvesti. Dovoljna količina hrane trebala je biti osigurana kontroliranom agrikulturom. Druga skupina zaključaka brinula se o eliminaciji prepreka za realiziranje plana, izdižući se iz radničkih sukoba da im poboljša stanje.
== Trgovački savezi ==
Konkretno, ''"novi poredak"'' je uključivao i ukidanje trgovačkih saveza i udruženja, zapljenu njihovih financijskih i ostalih prednosti, eliminiranje kolektivnih nagodbi među radnicima, zabrane štrajkova i lokauta, te nabavu zakonskog članstva u ''[[Deutsche Arbeitsfront]]u'' ili [[DAF]]-u. Plaće su određivane od strane ministarstva nacionalne ekonomije. Vladini dužnosnici, koje je postavljao sam ministar nacionalne ekonomije, su se bavili pitanjima plaća, radnih sati i uvjeta rada.
Trgovački savezi biznismena i industrijalaca sklopljeni tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] su pretvoreni u organe državnog vijeća. Članstvo zaposlenika bilo je prisilno. Moć nadgledanja rada ovih organizacija data je Ministarsvu nacionalne ekonomije, koje je imalo moć priznati trgovačke unije kao samostalne predstavnike njihovih grana industrije, organizirati nove unije, ukinuti ili spojiti postojeće unije i postaviti i dati otkaz vođama tih unija. Vježbanjem ovih moći i dobivanjem zakonskih ovlasti, ministarstvo ekonomije je uvelike povećalo postojeće kartele i karteliziralo čitave industrije. Banke su slično ''"koridnirane"''. Prava o privatnom vlasništvu su očuvana, a već nacionalizirana poduzeća su ''"reprivatizirana"'', tj. vraćena su pod privatna vlasništva, no vlasnci su bili pod strogom državnom kontrolom. Preko svih ovih i sličnih metoda, Hitlerov režim je skorz eliminirao konkurenciju. Ultimativno, ''"novi poredak"'' je ekonomski dominiran od strane četiriju banaka i relativno malim brojem konglomerata, uključujući i carstvo [[Krupp|obitelji Krup]] i ozloglašene ''Interessengemeinschaft Farbenindustrie'', znane i kao ''I.G.''. ''I.G.'', koja je proizvodila sredstva za bojenje, sinetičku gumu, ulja i ostale proizvode, sudjelovala je u ili dominirala sa oko 400 poduzeća. Neka od tih poduzeća su iskoristile milijune ratnih zarobljenika ili mještana teritorija koje je Reich osvojio kao prisilu radnu snagu u njemačkoj industriji. Kartele su također bile i opskrba za sistematično i znanstveno ispebljenje milijuna [[Židov]]a, [[Poljaci|Poljaka]], [[Rusi|Rusa]] i drugih koje je počinila Hitlerova vlada.
== Opasni efekti nacizma ==
:''Vidi glavne članke:[[Neonacizam]], [[Antisemitizam]]''
Stvaranje ''"novog poretka"'' omogućilo je nacistima da eliminiraju nezaposlenost, osiguraju njemačkim radnicima dobar [[standard]] života, obogate političko vodstvo, industriju i financije i da razviju izvanredan ratni stroj. Kada su konstruirali njihov ''"novi poredak"'' u Njemačkoj, nacisti su razvili politiku i diplomaciju kako bi bili bliži stvaranju [[Velika Njemačka|Velike Njemačke]]. Hitlerova vanjska politika obilježava jednu mračnu stranu povijesti i detaljno je opisana u enciklopedijama iz Njemačke, Europe, Austrije, Čehoslovačke, Španjolske, Italije i Sovjetskog Saveza. Najvažniji događaji nacističkog režima su remilitarizacija [[Rhineland]]a ([[1936]].), osnivanje [[Sile Osovine|Sila Osovine]] ([[1936]].), intervencija u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] ([[1936]]. - [[1939]].) na strani [[Francisco Franco|Francisca Franca]], ''[[Anschluss]]'' ([[1938]].), uništenje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[1939]].), [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] ([[1939]].) i [[Njemačka invazija Poljske|invazija Poljske]] [[1. rujna]] [[1939]]. koja je rezultirala [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]].
Najtragičniji potez nacionalsocijalističke vlade u njemačkoj je dakako [[holokaust]], koji je rezultirao smrću 6 milijuna [[Židov]]a i pripadnika drugih naroda i rasa ([[Romi]], [[Česi]], [[Poljaci]]) i ljudi nepodobnih po nacističkim doktrinama (politička oporba, [[homoseksualnost|homoseksualci]]).
Nakon rata, nacizam je za sobom ostavio sljedbenike koji se nazivaju [[neonacizam|neonacisti]], koji teže obnavljanju nacističkog pokreta. Odlikuju se [[rasizam|rasizmom]], [[antisemitizam|antisemitizmom]] i [[homofobija|homofobijom]].
==Izvori==
*''Microsoft Encarta 2006'', članak ''National Socialism''
{{izvori}}
== Poveznice ==
{{Commonscat|National Socialism}}
* [[Istaknuti Nacisti]]
* [[SS]]
* [[SA]]
* [[Adolf Hitler]]
* [[OKW]]
* [[Gestapo]]
* [[Fašizam]]
* [[Benito Mussolini]]
* [[Joseph Goebbels]]
* [[Heinrich Himmler]]
* [[Hermann Göring]]
* [[Holokaust]]
{{Ideologije}}
[[Kategorija:Nacizam| ]]
| |||