Klodvig I – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dodana infokutija |
gotovo da sam uvređen zbog nekorištenja mog wiki teksta pa sam ga dodao :) |
||
Red 24:
'''Hlodoveh''' (Hlodovek, Klodvig, Hlodvig, Klovis, Klodovek) ([[466]]—[[27. novembar]] [[511]]) je bio [[Franačka|franački]] kralj iz [[Merovinzi|dinastije Merovinga]]. Postao je prvi kralj svih Franaka i poznat je kao varvarski kralj Zapadne Evrope, koji postaje hrišćanin i time osniva prvu dinastiju hrišćanskih kraljeva Zapadne Evrope. Uspeva od vođe Salijskih Franaka da postane vladar ogromnog područja od Pirineja i Mediterana do Rajne.
==
[[Rimsko Carstvo]] na području zapadne Europe u kasnom petom stoljeću je ljuštura s trulom sredinom i čvrstom korom. Dok je unutrašnjost Carstva preplavljena barbarima na njenim rubovima nekadašnje obrambene vojske još uvijek drže svoje položaje. Od normalne četiri klasične granične vojske dvije u doba definitivnog pada grada [[Rim]]a [[476]]. godine i dalje drže svoje pozicije. U svojim barbarskim invazijama su uspjeli uništiti samo vojnu zaduženu za obranu područja izvora [[Rajna|Rajne]]. Vojska iz Britanije je bila evakuirana i prestala postojati svojim nepotrebnim raspoređivanjem po provincijama. Lokalno britansko-latinsko stanovništvo će tamo nastaviti borbu protiv osvajača sve do devetog stoljeća povlačeći se postepeno u [[Wales]]. U Iliriku posljednji legitimni rimski car [[Julije Nepot]] vlada okruženom tamošnjom vojskom do svoga ubojstva [[480]]. godine. Na sjeveru [[Francuska|Francuske]] rimska vojska ušća [[Rajna|Rajne]] i dalje uspješno brani svoje područje protiv [[Huni|Huna]] i svih ostalih barbara.
== Vladavina Klodviga I ==
Postajući kralj [[Franci|Franaka]] [[481]]. godine nakon smrti svog oca kralja [[Hilderik I|Hilderika I.]] ambicioznom mladom kralju pada pogled na bogato susjedno područje čuvano od demoralizirane rimske vojske generala [[Sijagrije|Sijagrija]]. Otac ovaj tvrdi orah nikad nije uspio slomiti, ali nekoliko mjeseci ranije u [[Galija (rimska provincija)|Galiju]] je stigla vijest o smrti cara [[Julije Nepot|Julija Nepot]]a koja označava posmrtno zvono rimskoj vojsci bez cara i države. Tijekom prvih godina svi napadi Klodviga su bili odbijeni željom, nadom očajnika koji nastavlja borbu bez nade u pobjedu. Ti prvobitni neuspjesi nisu slomili volju ambicioznog vođe Franaka koji se odlučuje na mudar diplomatski potez proglašavajući sebe kraljem [[Franci|Franaka]] i [[Rimljani|Rimljana]]. Dobivši na takav način životne garancije želja Rimljana za daljnjom borbom se našla dovoljno oslabljena da Klodvig ostvari definitivnu pobjedu kod [[Soissons]]a nad Sijagrijem [[486]]. godine i tu godinu povijest uzima za početak [[Franačka|franačke države]]. Nedugo potom ovaj posljednji general u zapadnoj Europi je pogubljen.
=== Savez sa Ostrogotima i pobeda nad Alemanima ===
|