Verzija na datum 7 decembar 2010 u 14:15 uredi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena m Vraćene izmene korisnika 95.155.44.60 na poslednju izmenu korisnika TXiKiBoT ← Starija izmjena		Verzija na datum 10 april 2011 u 05:00 uredi poništi Autobot (razgovor \| doprinos) Botovi 177.192 izmene m ispravke Novija izmjena →
Red 63: Mit govori da su Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To je zrcalo (jetra) reflektiralo svjetlost samo tijekom dana, jer noću refleksija nije moguća. Prometej je donio nebesku vatru na zemlju pomoću leća ili zrcala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. No, zašto je Prometej bio prikovan za stijenu na vrhu planine? Odgovor na to pitanje povezan je s [[geodezija\|geodetskim]] mjerenjima za koja je potreban teleskop. Nije potrebno navoditi sve dokaze koji upućuju na značenje planinskih vrhunaca u drevnoj religioznoj predaji. U [[arhajci\|arhajskom]] i pretpovijesnom razdoblju (tj. davno prije klasičnog doba), najvažnija grčka proročišta, kao što su [[Dodona]], [[Delfi]] i [[Del]], bila su smještena na točkama [[zemljopis]]ne širine, te je jedno od drugog bilo udaljeno točno za jedan stupanj zemljopisne širine. Budući da je do [[7. st. ~~p.n.e~~pne.]]. Del izgubio značenje proročkog središta, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg razdoblja. Doista, iskopavanja [[Kreta\|minojskih]] ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do [[12. st. ~~p.n.e~~pne.]] Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prapovijesno doba, prije nego što su Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo se pažnje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju kojih su se uspostavljale svete točke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan s time.

Prometej – razlika između verzija