Vincenzo Bellini – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: an:Vincenzo Bellini
Nema sažetka izmjene
Red 5:
|slika=Vincenzo bellini.jpg
|datum_rođenja=[[3. studenog]] [[1801]].
|mjesto_rođenja= {{flagicon|Italija}} [[Catania]], [[Italija]]
|datum_smrti=[[23. rujna]] [[1835]].
|mjesto_smrti= {{flagicon|Francuska}} [[Puteaux]], [[Francuska]]
|djela=''[[Norma (opera)|Norma]]''<br />''[[Montecchi i Capuleti]]''
|period=Romantizam[[romantizam]]
|utjecaj=
|suradnici=
Red 18:
== Život i rad ==
 
Bellini je rođen [[3. studenog]] [[1801]]. godine u [[Catania|Cataniji]] na [[Sicilija|Siciliji]], a glazbu je studirao u [[Napulj]]u.
 
Učio je prvenstveno od svog djeda, a u lipnju [[1819.]] odlazi u [[Napulj]] da studira glazbu pod stipendijom lokalne vlasti u Cataniji. Do [[1822.]] godine je bio u klasi [[Nicolò Zingarelli|Nicola Zingarellija]], kod koga je proučavao majstore napuljske škole i orkestralna djela [[Joseph Haydn|HaydnaHaydn]]a i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]]. Običaj je bio na konzervatoriju da se talentirani učenici predstave javnosti nekim dramskim djelom: tako je nastala Belinijeva prva opera ''„[[Adelson i Salvini]]“'' (''Adelson e Salvini'') koja je praizvedena u teatru konzervatorija. Ta izvedba je zainteresirala Domenica Barbaju, direktora [[napulj]]ske San Carlo Opere i [[Milano|milanske]] [[Teatro alla Scala|Scale]]. Barbaja je zaposlio Bellinija da [[1826]]. sklada operu ''„[[Bianca i Gernando]]“'' (Bianca e Gernando) za San Carla. Opera je u Teatru San Carlo imala osrednji uspjeh, ali dovela je do toga da je Bellini [[1827.]] dobio narudžbu od milanske Scale da napiše novu operu. Tako je nastala opera ''„[[Gusar (opera)|Gusar]]“'' (''Il pirata'') koja je odmah postigla veliki uspjeh i započela suradnju između Bellinija i pjesnika i libretista [[Felice Romani|Felicea Romanija]].
 
Bellini je godine između [[1827.]] i [[1833.]] proveo u Milanu gdje su mu sva vrata bila otvorena. Samo od pisanja opera je mogao živjeti luksuzno nakon što je ''„[[Strankinja]]“'' (''La straniera'') postigla još veći uspjeh od ''„Gusara“'' i započela raspravu u tisku vezanu za novi stil skladanja i stalno pomijeranje akorada ka ''daljim'' tonalitetima (sa više predznaka). Pokazivao je zanimanje za vrlo živi društveni život i pravi ''dendizam'' koji je [[Heinrich Heine]] posebno naglasio u književnom portretu Bellinija nazvanom ''„[[Florentinske noći]]“'' (''Florentinische Nächte''). Njegova sljedeća opera, ''„[[Zaira]]“'', bila je veliki neuspjeh, ali već sljedeća, ''„[[Montecchi i Capuleti]]“'' (''I Capuleti e i Montecchi'') ponovno vraća Bellinija u sam centar opernog života tog vremena.
Red 47:
 
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Vincenzo Bellini}}
 
* [http://cylinders.library.ucsb.edu/search.php?query=Bellini%2C+Vincenzo&queryType=%40attr+1%3D1 Bellinijeva djela]
* [http://www.teatromassimobellini.it/ Teatro Massimo Bellini, Catania]
 
{{Romantizam}}
 
{{Lifetime|1801|1835|DEFAULTSORT:Bellini, Vincenzo}}
 
[[Kategorija:Italijanski kompozitori]]
[[Kategorija: Operni kompozitoriskladatelji]]
[[Kategorija: Skladatelji glazbe romantizma]]
 
{{Link FA|hu}}