|
'''Republika{{drugo značenje3|Bosna i Hercegovina'''}}
{{dz}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Bosna i Hercegovina |
izvorno_ime = Republika Bosna i Hercegovina |
ime_genitiv = Republike Bosne i Hercegovine |
eng_ime = Republic of Bosnia and Herzegovina |
zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|
grb = Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|
lokacija = Europe-Bosnia and Herzegovina.svg |
službeni_jezik = [[bosanski]] <b><sup>1)</sup></b> |
glavni_grad = [[Sarajevo]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Alija Izetbegović]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Haris Silajdžić]] |
površina_poredak = 124. </sup></b> |
površina = 51.209 </sup></b> |
vode = (zanemarivo) |
stanovništvo_poredak = 119. </sup></b> |
stanovništvo = 4.498.976 </sup></b> |
godina_popisa = 1992. |
gustoća_stanovništva = 106.34 |
neovisnost = [[1.marta]] [[1992]]
BDP_PKM_godina = 2008. |
BDP_PKM = 30 milijardi $ |
BDP_PKM_per_capita = 7,692 $ | |
valuta = [[bosanskohercegovački dinar]] |
stoti_dio_valute = 100 para |
vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |
himna = [[Jedna si jedina]] |
internetski_nastavak = [[.ba]] <b><sup>2)</sup></b> |
pozivni_broj = +387 |
moto = |
BDP_PKM_rang = 72.
|BDP_PKM_per_capita_rang = 75. |
}}
'''Republika Bosna i Hercegovina''' (''skraćeno: RBiH'') je bila [[država]] u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Evrope]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, [[zapad]]a i [[Jugozapad|jugo-zapada]] graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa [[istok]]a sa [[Srbija|Srbijom]]. Na [[Jugoistok|jugo-istoku]] graniči sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Nezavisnost je stekla [[1. mart]]a [[1992]]. godine nakon odluke građana BiH referendumom o samoopredjeljenju. Prema popisu iz [[1992]]. godine, broj stanovništva iznosi 4.498.976.
== {{Historija ==BiH}}
'''Republika Bosna i Hercegovina''' je bio službeni naziv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] od vremena proglašenja nezavisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], odnosno područja koja su za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] bila pod kontrolom vlade u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predstavlja državnopravnu nasljednicu [[SR BiH|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], odnosno prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine.
{{glavni|Historija Bosne i Hercegovine}}
== V. također ==
U prvim vijekovima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u [[7. vijek]]u zatičući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana a prilikom dolaska Slavena se povlače uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi Wallach, što znači Roman, ili Rimljanin. U svojoj etnogenezi bosanski Slaveni - Bošnjani, kasnije Bošnjaci ili Bosanski Muslimani, kao središnji južnoslovenski narod, vrlo su se malo miješali sa drugim narodima, što nije slučaj sa okolnim Južnim Slavenima, u čijoj je etnogenezi udio neslavenskog elementa prilično značajan - na istoku Grka, Albanaca, Cincara, Rumuna i drugih, a na zapadu Nijemaca, Italijana, Mađara, Čeha i dr. Mišljenje većine hrvatskih i srpskih historičara je da kraljevine [[Republika Srbija|Srbija]] i [[Hrvatska]] vladaju dijelovima Bosne tokom [[9. vijek]]a, a da u [[11. vijek|11.]] i [[12. vijek]]u nad Bosnom gospodari kraljevina [[Mađarska]].
Međutim, većina bosanskih historičara smatra da je Bosna samostalna država još od [[9. vijek]]a. Sa druge strane srpski i hrvatski historičari smatraju da [[Srednjovjekovna Bosna|Srednjovjekovna bosanska država]] stiče svoju nezavisnost oko [[1200]]. godine, zasnivajući svoje teze na osnovu nepotvrđenih dokumenata katoličke i pravoslavne crkve, te da se u ovom periodu razvija njen autohtoni bošnjanski narod.
U početku vladari Bosne su banovi, prvi imenom poznati ban Bosne bio je ban Borić, zatim poznati [[Kulin Ban]] a poslije krunidbe [[Tvrtko I Kotromanić|Bana Tvrtka I Kotromanića]] [[1377]]. godine vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmanlije|Osmanlija]] [[1463]]. godine, kad zvanično postaje dio [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]].
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Datoteka:Stecak Radimlja.jpg|thumb|left|Stećak, nadgrobni spomenik bogumila u Bosni i Hercegovini]]
Tokom osmanske vladavine u Bosni, mnogi Bošnjani odbacuju [[kršćanstvo]] i prelaze na [[Islam]]. Istovremeno, [[Vlasi]], odnosno kasniji [[Srbi]] se po prvi put pojavljuju u nekim djelovima tadašnjeg [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]], dok se mnogi Bošnjani iseljavaju u pravcu zapada i sjevera. Ovaj razvitak demografije, je korijen današnjih [[Narodi u Bosni i Hercegovini|naroda Bosne i Hercegovine]]. Mnogi [[Bošnjaci]] pripadali su bošnjačkom plemstvu, tako da su već u prvoj polovini [[16. vijek]]a mnogi begovi i vojskovođe u osmanskoj [[Evropa|Evropi]] upravo porijeklom iz Bosne (npr. [[Mehmed-paša Sokolović]] ili [[Gazi Husrev-beg]]).
{{hist-stub}}
U [[16. vijek|16.]] i [[17. vijek]]u, Bošnjaci su bili sastavni dio osmanske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadali Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na Islam su bile vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda.
{{DEFAULTSORT:Republika Bosna i Hercegovina}}
Osmanski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austrija|Austrije]] pomiču granicu između Osmanskog carstva i ostale Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini [[19. vijek]]a, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovoraju pobunama. Najčuvenija od njih je pobuna [[Husein Kapetan Gradaščević|Huseina kapetana Gradaščevića]] [[1831]] godine. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi. Istovremeno srpski odnosno hrvatski nacionalni pokreti vrše jak pritisak na Bošnjake tako da mnogi Bošnjaci se na osnovi vjere ili nečeg drugog odvaja u srpski odnosno hrvatski nacionalni korpus te broj Srba i Hrvata u Bosni raste.
[[Category:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[ca:República de Bòsnia i Hercegovina]]
[[1878]]. godine Bosna, odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], postaje sastavni dio Dvojnog kraljevstva [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je atentat u [[Sarajevo|Sarajevu]] ljeta [[1914]]. godine, kojeg je izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "[[Mlada Bosna]]". On je pucao na austrougarskog prijestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]] i njegovu noseću suprugu, koji su tom prilikom i ubijeni. Povod za prvi veliki sukob svjetskih razmjera bio je time pronađen.
[[en:Republic of Bosnia and Herzegovina]]
[[es:República de Bosnia y Herzegovina]]
<div align="right">{{Historija BiH}}</div>
[[it:Repubblica di Bosnia-Erzegovina]]
[[pt:República da Bósnia e Herzegovina]]
Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske Bosna i Hercegovina ulazi u početku u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba, a potom u novonastalu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se od [[1929]] zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Time Bosna i Hercegovina, nakon orijentalizacije i okcidentalizacije, doživljava pojačanu kulturnu i političku dominaciju [[Beograd]]a, koja se ogledala u raznim segmentima društvenog života. Nakon pojačane industrijalizacije i opće ekspanzije bosanskog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti.
[[ru:Республика Босния и Герцеговина]]
[[sr:Република Босна и Херцеговина]]
Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja monarhofašističke kraljevske [[diktatura|diktature]] [[1929]] došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna prvi put nakon više od 500 godina formalno podijeljena. Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]].
[[uk:Республіка Боснія і Герцеговина]]
[[Datoteka:Pocitelj Panorama.JPG|thumb|right|Počitelj]]
[[1939]]. ugovorom Cvetković-Maček dolazi do stvaranja Banovine Hrvatske, u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz rijeku [[Sava|Savu]]. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a osniva se [[10. april]]a [[1941]] godine [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), u čiji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskih Hrvata učestvuju kao pripadnici vojske NDH, [[ustaše]], [[domobrani]], dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH kao npr.[[Osman Kulenović]] i [[Džafer beg Kulenović]]. Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste.
Ipak najveći dio Bošnjaka, bosanskih Srba i manji broj bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodno-oslobodilačka borba|Narodno-oslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Time se Bosna i Hercegovina može pohvaliti, da je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941-1945.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Neretva]], [[Kozara]], [[Sutjeska]], [[Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u su [[25. novembar|25. novembra]] [[1943]] godine postavljeni temelji savremene Bosne i Hercegovine, I zasjedanjem ZAVNOBiH-a. Dok su u [[Jajce|Jajcu]] [[29. novembar|29. novembra]] iste godine na II zasjedanju AVNOJ-a postavljene osnove nove, socijalističke [[SFRJ|Jugoslavije]], u sklopu koje je Bosna i Hercegovina bila jedna od šest ravnopravnih republika.
U vremenu od [[1945]] do početka [[1990te|1990ih]], Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost. U ovo vrijeme spadaju osnivanje Akademije nauka i umjetnosti BiH, univerziteta u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]], Radiotelevizije Sarajevo, te brojnih drugih nacionalnih i kulturnih institucija. Tokom kasnih šezdesetih godina dolazi do priznavanja [[Bošnjaci|Bošnjaka]] pod vjerskim imenom (Muslimani) kao posebne nacionalne jedinice u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine i Jugoslavije.
[[Datoteka:Sarajevopurple.jpg|thumb|right|Sarajevo]]
[[1984]]. godine glavni je grad Republike, Sarajevo, domaćin 14. [[Olimpijske igre|Zimskih olimpijskih igara]], sportske manifestacije mira i prijateljstva, koja podiže ugled grada i zemlje u inostranstvu. Tokom [[1980te|1980ih]], godina Sarajevo je, a napose i Bosna i Hercegovina, centar svojevrsne pop kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najznačajnije u zemlji. Bogata književna tradicija nastavlja se i tokom sedamdesetih i osamdesetih godina u remek-djelima, koja nastavljaju tamo, gdje su nekad stali bosanski najznačajniji autori kao [[Ivo Andrić]] dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] i [[Meša Selimović]].
U oktobru [[1991]] godine Bosna i Hercegovina izglasava suverenost, da bi potom uslijedio i [[referendum]] za nezavisnost u februaru [[1992]]. godine. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine, izbija agresija [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Republika Bosna i Hercegovina je u Ujedinjene nacije primljena [[22. maj]]a [[1992]] godine, ali bez obzira na to nastavljena je bespoštedna agresija. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]], sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]], poznatim sastankom u Karađorđevu. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogobrojna dokumentacija, među kojom su najznačajniji [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|stenogrami Franje Tuđmana]], ali i svjedočenja predsjednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ i mnogih drugih svjedoka vremena.
[[Datoteka:Stari Most22.jpg|thumb|Mostar]]
Rat traje do [[1995]] godine, u kojem najviše stradaju Bošnjaci, nad kojima je počinjen genocid i etničko čišćenje, međutim i Srbi i Hrvati su pretrpjeli gubitke. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa. Tako da je za većinske Srbe "Otadžbinski" i za većinske Hrvate "Domovinski" rat, mada je istina da je rat poveden zarad ciljeva velikodržavnih projekata susjednih zemalja. Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Uspješnim otporom građana Republike Bosne i Hercegovine agresiji i zalaganjem Vlade Republike Bosne i Hercegovine za multietničku i demokratsku državu ravnopravnih naroda, BiH je očuvala svoj državnopravni i historijski kontinuitet.
U američkom gradu [[Dayton]]u [[21. novembar|21. novembra]] [[1995]]. sve zaraćene strane u agresiji na BiH potpisuju mirovni [[Dejtonski sporazum|sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u u [[Pariz]]u [[14. decembar|14. decembra]] 1995. Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u evropskoj porodici država. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.
== Politika ==
{{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Presidency BosniaandHerzegovina.png|right|thumb|Sarajevo]]
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. april]]a [[1992]]., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[SFRJ]], iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. decembar|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]].
[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]].
[[Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima.
== Politička struktura zemlje ==
{{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Bosnia and Hercegovina map.png|right|thumb|250px|Karta Bosne i Hercegovine]]
Republika Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon [[Država|državne]] [[Vlada|vlade]].
Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Općina|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Gradovi Bosne i Hercegovine|grada]] ili mjesta u području. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].
Republika Bosna i Hercegovina također ima i svojih sedam tzv. [[Gradovi Bosne i Hercegovine|službenih gradova]]. To su: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Jajce]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Sarajevo]] Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo sastoji od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina.U procesu je i prerastanje grada [[Tuzla]] u osmi sluzbeni grad Bosne i Hercegovine.
== Geografija ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|thumb|240px]]
[[Datoteka:Bihac Inner City.jpg|thumb|right|Bihać]]
{{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkana. Ukupna površina zemlje je 51.209 km². Graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu (ukupna dužina granice: 932 km), sa [[Srbija|Srbijom]] na istoku (ukupna dužina granice: 312 km) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku (ukupna dužina granice: 215 km). Na krajnem jugu Bosna i Hercegovina izlazi na [[Jadransko more]], u dužini od 20 km, koji se nalaze na teritoriji općine [[Neum]]. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodnog porijekla i uglavnom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]], i [[Una]], te planine kao [[Dinara]] na jugozapadu zemlje.
Bosna i Hercegovina se sastoji od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 40.000 km²) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim karakterima tla.
Na sjeveru se planinsko područje spušta u lagano-brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluotoka [[Klek]] izbija i na Jadransko more. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[rijeka Bosna|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno u slučaju [[Neretva|Neretve]] od sjevera ka jugu, a posebni oblik u krajoliku čine prostrana kraška polja na jugozapadu, jugu i jugoistoku zemlje ([[Livanjsko polje]], [[Duvanjsko polje]], [[Popovo polje]]).
13.60% površine Bosne i Hercegovine čini plodna zemlja, a samo 2.96% zemlje se upotrebljava za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83.44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U prirodne resurse Bosne i Hercegovine ubrajaju se: [[ugljen]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te svakako drvo i znatne vodene mase. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina [[Maglić]] (2.386 m), dok je najniži dio zemlje na razini mora. Rijetki [[Zemljotres|zemljotresi]] i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. Među najvažnije probleme prirode spadaju onečišćenost zraka iz industijskih postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i veliko krčenje šuma.
[[Datoteka:Waterfalls Kravica 6, Bosnia and Herzegovina.jpg|thumb|right|Vodopad [[Kravice]]]]
[[Klima]] Bosne i Hercegovine je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] sa toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[Zima|zimama]]. Područja sa velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge žestoke zime. Primorje i jug zemlje mogu se pohvaliti blagim kišovitim zimama.
Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]] (ca. 500.000 stanovnika), a od većih gradova valja izdvojiti: [[Banja Luka|Banja Luku]], [[Tuzla|Tuzlu]], [[Mostar]], [[Zenica|Zenicu]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina|Bijeljinu]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica|Gračanicu]] i [[Livno]].
== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}}
Uz [[Makedonija|Makedoniju]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[SFRJ]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u BiH je forsirana teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.
Tri godine ratovanja uništile su bosansku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995., proizvodnja se malo oporavila [[1996]]-[[1998|98]]., ali rast se znatno usporio [[1999]] godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990]] godine. Nezaposlenost je [[2002]] godine iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede, jer iako oba entita obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike se ne bave sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i u svim segmentima društva.
Prema procjenama iz [[2003]]. godine BDP iznosi otprilike $24.31 milijardi, a raste 3,5% godišnje. BDP po glavi je $6.100. Po sektoru, 13% BDPa otpada na poljoprivredu, 40.9% na industriju, te 46.1% na servisne djelatnosti. 40% radnika je nezaposleno.
Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine su: žito, kukuruz, te razne vrste voća i povrća. Glavne industrijske grane su: proizvodnja čelika, ugljena, željeza, automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja duhana, namještaja i prerada nafte. Glavni partneri za izvoz su [[Italija]] (29%), [[Hrvatska]] (18.5%), [[Njemačka]] (17.3%), [[Austrija]] (9.3%) i [[Slovenija]] (6.7%). Glavni partneri za uvoz su Hrvatska (24.3%), Slovenija (15.5%), Njemačka (13.6%), Italija (12%), [[Mađarska]] (7.6%), i Austrija (6.6%).
== Stanovništvo ==
{{Glavni|Stanovništvo Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:DemoBIH1991.png|thumb|130px|Etnička struktura u BiH 1991. godine.]]
Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 44% Bošnjaka, 31% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 2% kao ostali. Religijska podjela je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci.
Osim konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini živi i određeni broj pripadnika nacionalnih manjina, a po popisu iz 1991. godine njihov broj je bio sljedeći:
* [[Albanci]] - 4.922
* [[Crnogorci]] - 10.048
* [[Česi]] - 590 (u selima Nova Ves i Maćino Brdo, okolina [[Srbac|Srbca]] i [[Prnjavor]]a)
* [[Italijani]] - 732 (najviše u selu Štivor kod Prnjavora)
* [[Jevreji]] - 426
* [[Mađari]] - 893
* [[Makedonci]] - 1.596
* [[Nijemci]] - 470
* [[Poljaci]] - 526 (Novi Martinac i druga mjesta oko Srbca i Prnjavora)
* [[Romi]] - 8.864
* [[Rumuni]] - 162
* [[Rusi]] - 297
* [[Rusini]] - 133
* [[Slovaci]] - 297 (u okolini [[Bijeljina|Bijeljine]])
* [[Slovenci]] - 2.190
* [[Turci]] - 267
* [[Ukrajinci]] - 3.929 (okolina [[Kozarac|Kozarca]], [[Laktaši|Laktaša]], [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]], Prnjavora...)
Službeni jezici Republike Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Prema vjerskoj pripadnosti stanovnici Republike Bosne i Hercegovine se dijele na: muslimane 40%, pravoslavce 31%, katolike 15%, te 14% na pripadnike ostalih vjeroispovjesti. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6 je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti. Prosječna starost stanovnika zemlje iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godina. Stanovništvo raste otprilike 0.45% godišnje.
== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}}
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki uticaj na ostale zemlje [[Balkan]]a, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a i [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.
=== Muzika ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka muzika}}
[[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi "sevdah" - ljubav.
=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosansko-hercegovačka književnost|Bosansko-hercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti [[1961]] godine za ''"kompletan književni opus o historiji jednog naroda"''. Vrhunac tog rada je bio roman ''"[[Na Drini ćuprija]]"''. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]].
=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film}}
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na [[bosansko-hercegovački film]]. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi "Kozara", "Sutjeska", "Bitka na Neretvi", "[[Valter brani Sarajevo]]"). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.
=== Religija ===
[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|thumb|[[Careva džamija]]]]
Važno je spomenuti da je prisutnost triju [[vjera]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] imala ogroman uticaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je jedini grad pored [[Jerusalim]]a, koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su Sefardi donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom agresije na BiH [[1992]]-[[1995]]. Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti [[Begova džamija|Begovu džamiju]] i [[Careva džamija|Carevu džamiju]] u Sarajevu, [[Aladža džamija|Aladža džamiju]] u Foči, [[Ferhadija|Ferhadija džamiju]] u Banja Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].
[[Datoteka:Fojnica.PNG|thumb|left|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|thumb|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.
[[Datoteka:Crkva Svetog Vasilija Ostroskog.jpg|thumb|right|[[Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]]]]
Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.
=== Mediji ===
U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: dva u Sarajevu i jedan u Banja Luci. ''[[Dnevni Avaz]]'' je najtiražniji list u zemlji i mješavina dnevnika i tabloida, ''[[Oslobođenje]]'' baštini bogatu tradiciju političkog novinarstva kod nas, dok su banajlučke ''[[Nezavisne novine]]'' jedinstven glas angažiranog i objektivnog novinarstva. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su ''[[BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi.
Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ([[BHTV]] 1 i BH Radio 1). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti [[OBN]], [[NTV Hayat]] i [[TV Pink]], koje se mogu pratiti u cijeloj zemlji, a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar).
Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.
== Sport ==
{{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini}}
Banjalučki [[rukomet]]ni klub [[RK Borac|Borac]] je [[1976]]. godine postao evropski šampion u rukometu. Sarajevski [[KK Bosna|Košarkaški klub Bosna]] je [[1979]]. godine osvojila [[Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo]], a tuzlansko Jedinstvo-Aida je [[1989]]. postalo evropski šampion. [[FK Sarajevo|Fudbalski klub Sarajevo]], [[FK "Željezničar"|Fudbalski klub Željezničar]] i [[FK Velež|Fudbalski klub Velež]] su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Duško Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]] i [[Razija Mujanović]].
== Također pogledajte ==
* [[Galerija slika BiH|Galerija slika]]
* [[Regije BiH]]
* [[Komunikacije u Bosni i Hercegovini]]
* [[Prijevoz u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Vanjski poslovi Bosne i Hercegovine]]
* [[Vojska Bosne i Hercegovine]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.]]
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]]
* [[Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]]
* [[Naseljena mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]]
* [[Naseljena mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (po abecednom redu)]]
* [[Filatelija u Bosni i Hercegovini]]
== Izvori ==
{{Reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{BiHPortal}}
{{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}}
{{Wikivijesti|Bosna i Hercegovina postaje članica Partnerstva za mir}}
* [http://www.zemljabosna.com Historija Bosne i Bošnjaka]
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u "World Factbook 2004"] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Simboli jezika|en|English}}
* [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}
* [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}
* [http://www.muslibegovichouse.com Bosanski Nacionalni Spomenik Kulture - Muslibegovica Kuća] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}
{{Države Evrope}}
{{Navkutija teme o BiH}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Wiki članak}}
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Mediteranske države]]
[[ace:Bosnia Hèrzègovina]]
[[af:Bosnië-Herzegowina]]
[[als:Bosnien und Herzegowina]]
[[an:Bosnia y Herzegovina]]
[[ang:Bosnia and Herzegovina]]
[[ar:البوسنة والهرسك]]
[[arc:ܒܘܣܢܐ ܘܗܪܣܟ]]
[[arz:البوسنه و الهرسك]]
[[ast:Bosnia y Herzegovina]]
[[az:Bosniya və Herseqovina]]
[[bar:Bosnien-Herzegowina]]
[[bat-smg:Bosnėjė ėr Hercuogovėna]]
[[bcl:Bosnya asin Hersegobina]]
[[be:Боснія і Герцагавіна]]
[[be-x-old:Босьнія і Герцагавіна]]
[[bg:Босна и Херцеговина]]
[[bi:Bosnia & Herzegovina]]
[[bn:বসনিয়া ও হার্জেগোভিনা]]
[[bo:བྷོསུ་ནིཡ་དང་ཧར་ཛེ་གྷོ་ཝི་ན།]]
[[bpy:বসনিয়া বারো হার্জেগোভিনা]]
[[br:Bosnia-ha-Herzegovina]]
[[ca:Bòsnia i Hercegovina]]
[[ceb:Bosnia ug Herzegovina]]
[[chr:ᏉᏍᏂᏯ]]
[[ckb:بۆسنیا و ھەرزەگۆڤینا]]
[[co:Bosnia è Erzegovina]]
[[crh:Bosna ve Hersek]]
[[cs:Bosna a Hercegovina]]
[[csb:Bòsnijô ë Hercegòwina]]
[[cu:Босна́]]
[[cv:Босни тата Герцеговина]]
[[cy:Bosnia a Hercegovina]]
[[da:Bosnien-Hercegovina]]
[[de:Bosnien und Herzegowina]]
[[diq:Bosna-Hersek]]
[[dsb:Bosniska-Hercegowinska]]
[[dv:ބޮސްނިޔާ އެންޑް ހެރްޒިގޮވީނާ]]
[[ee:Bosnia and Herzegovina]]
[[el:Βοσνία και Ερζεγοβίνη]]
[[en:Bosnia and Herzegovina]]
[[eo:Bosnio kaj Hercegovino]]
[[es:Bosnia y Herzegovina]]
[[et:Bosnia ja Hertsegoviina]]
[[eu:Bosnia-Herzegovina]]
[[ext:Bósnia Ercegovina]]
[[fa:بوسنی و هرزگوین]]
[[fi:Bosnia ja Hertsegovina]]
[[fiu-vro:Bosnia ja Hertsegoviina]]
[[fr:Bosnie-Herzégovine]]
[[frp:Bosnie-Hèrzègovena]]
[[fy:Bosnje]]
[[ga:An Bhoisnia-Heirseagaivéin]]
[[gag:Bosniya hem Herțegovina]]
[[gd:Bosna agus Heartsagobhana]]
[[gl:Bosnia e Hercegovina - Босна и Херцеговина]]
[[gn:Vonia ha Hesegovina]]
[[gv:Bosnia as Herzegovina]]
[[hak:Pô-sṳ-nì-â lâu Het-set-kô-vì-ná]]
[[haw:Bosenia me Hesegowina]]
[[he:בוסניה והרצגובינה]]
[[hi:बॉस्निया और हर्ज़ेगोविना]]
[[hif:Bosnia and Herzegovina]]
[[hr:Bosna i Hercegovina]]
[[hsb:Bosniska a Hercegowina]]
[[ht:Bosni ak Erzegovin]]
[[hu:Bosznia-Hercegovina]]
[[hy:Բոսնիա և Հերցեգովինա]]
[[ia:Bosnia e Herzegovina]]
[[id:Bosnia dan Herzegovina]]
[[ie:Bosnia e Herzegovina]]
[[io:Bosnia e Herzegovina]]
[[is:Bosnía og Hersegóvína]]
[[it:Bosnia-Erzegovina]]
[[ja:ボスニア・ヘルツェゴビナ]]
[[jv:Bosnia-Herzegovina]]
[[ka:ბოსნია და ჰერცეგოვინა]]
[[kaa:Bosniya ha'm Gertsegovina]]
[[kg:Bosna]]
[[kk:Босния және Герцеговина]]
[[kl:Bosnia-Hercegovina]]
[[kn:ಬೊಸ್ನಿಯ ಮತ್ತು ಹೆರ್ಜೆಗೊವಿನ]]
[[ko:보스니아 헤르체고비나]]
[[koi:Босна-Герцеговина]]
[[krc:Босния бла Герцеговина]]
[[ks:बास्निया]]
[[ku:Bosniya û Herzegovîna]]
[[kv:Босния да Герцеговина]]
[[kw:Bosni–Hercegovina]]
[[la:Bosnia et Herzegovina]]
[[lad:Bosnia i Hersegovina]]
[[lb:Bosnien-Herzegowina]]
[[li:Bosnië en Hercegovina]]
[[lij:Bòsnia-Erçegòvina]]
[[lmo:Bosnia e Erzegovina]]
[[ln:Bosnia na Erzegovina]]
[[lt:Bosnija ir Hercegovina]]
[[lv:Bosnija un Hercegovina]]
[[mi:Pōngia-Herekōmina]]
[[mk:Босна и Херцеговина]]
[[ml:ബോസ്നിയ ഹെർസെഗോവിന]]
[[mn:Босни ба Херцеговина]]
[[mr:बॉस्निया आणि हर्झगोव्हिना]]
[[ms:Bosnia dan Herzegovina]]
[[mt:Bożnija u Ħerżegovina]]
[[na:Bosnia me Herzegowina]]
[[nah:Bosna īhuān Hertzegovina]]
[[nap:Bosnia-Erzegovina]]
[[nds:Bosnien-Herzegowina]]
[[ne:बोस्निया र हर्जगोविना]]
[[nl:Bosnië en Herzegovina]]
[[nn:Bosnia-Hercegovina]]
[[no:Bosnia-Hercegovina]]
[[nov:Bosnia e Hertsegovina]]
[[nv:Bosna dóó Hetsog Bikéyah]]
[[oc:Bòsnia e Ercegovina]]
[[os:Босни æмæ Герцеговинæ]]
[[pam:Bosnia and Herzegovina]]
[[pap:Bosnia Herzogovina]]
[[pih:Bosnya a' Hersegowinya]]
[[pl:Bośnia i Hercegowina]]
[[pms:Bòsnia e Erzegòvina]]
[[pnb:بوسنیا تے ہرزیگوونا]]
[[pnt:Βοσνία και Ερζεγοβίνη]]
[[ps:بوسنيا او هېرزګوينا]]
[[pt:Bósnia e Herzegovina]]
[[qu:Busna-Hirsiquwina]]
[[rm:Bosnia-Erzegovina]]
[[ro:Bosnia și Herțegovina]]
[[roa-rup:Bosna shi Hertsegovina]]
[[ru:Босния и Герцеговина]]
[[rw:Bosiniya na Herizegovina]]
[[sa:बास्निया]]
[[sah:Босния уонна Херцеговина]]
[[sc:Bòsnia Erzegovina]]
[[scn:Bosnia-Erzegovina]]
[[sco:Bosnie an Herzegovinae]]
[[se:Bosnia ja Hercegovina]]
[[sh:Bosna i Hercegovina]]
[[simple:Bosnia and Herzegovina]]
[[sk:Bosna a Hercegovina]]
[[sl:Bosna in Hercegovina]]
[[sm:Bosnia ma Herzegovina]]
[[so:Bosniya]]
[[sq:Bosnja dhe Hercegovina]]
[[sr:Босна и Херцеговина]]
[[srn:Bosnikondre]]
[[ss:IBhosinya ne Hezegovi]]
[[stq:Bosnien un Herzegowina]]
[[sv:Bosnien och Hercegovina]]
[[sw:Bosnia na Herzegovina]]
[[szl:Bośńa a Hercegowina]]
[[ta:பொசுனியா எர்செகோவினா]]
[[te:బోస్నియా మరియు హెర్జెగొవీనా]]
[[tg:Босния ва Ҳерсеговина]]
[[th:ประเทศบอสเนียและเฮอร์เซโกวีนา]]
[[tk:Bosniýa we Gersegowina]]
[[tl:Bosnia at Herzegovina]]
[[tr:Bosna-Hersek]]
[[tt:Босния һәм Герцеговина]]
[[tum:Bosnia na Herzegovina]]
[[udm:Босния но Герцеговина]]
[[ug:بوسنىيە ۋە ھېرسېگوۋىنا]]
[[uk:Боснія і Герцеговина]]
[[ur:بوسنیا و ہرزیگووینا]]
[[uz:Bosniya va Gerzegovina]]
[[vec:Bosnia e Erzegòvina]]
[[vi:Bosna và Hercegovina]]
[[vo:Bosnän e Härzegovän]]
[[war:Bosnya ngan Hersegovina]]
[[wo:Bosni]]
[[wuu:波斯尼亚]]
[[xal:Босмудин болн Херцегудин Орн]]
[[yi:באסניע און הערצעגאווינע]]
[[yo:Bosnia àti Herzegovina]]
[[zh:波斯尼亚和黑塞哥维那]]
[[zh-min-nan:Bosna kap Hercegovina]]
[[zh-yue:波斯尼亞]]
| 