Napoleon I Bonaparte – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Prvo Francusko Carstvo pomoću gadgeta HotCat |
m replaced: , → ,, replaced: → using AWB |
||
Red 51:
'''Napoleon I. Bonaparte''' ([[Ajaccio]], [[15. 8.]] [[1769]]. — [[Sveta Helena]], [[5. 5.]] [[1821]].) [[Francuska|francuski]] je vojskovođa, državnik, car i vladar.
Kao dijete siromašnog [[
Njegovi vojni uspjesi i naglo stečena popularnost učinili su ga favoritom političara i narodnih masa koji su željeli stabilnost nakon godina revolucionarne [[Anarhija|anarhije]] i nasilja. Godinu dana nakon pohoda u [[Egipat]], Napoleon je godine [[1799]]. izveo državni udar poslije kojega se proglasio prvim [[konzul]]om i zaveo osobnu [[Diktatura|diktaturu]]. Godine [[1804]]. proglasio se francuskim [[car]]em.
Napoleonova vladavina bila je obilježena sukobom Francuske s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]], koji je trajao od godine [[1793]]. do [[mir u Amiensu|mira u Amiensu]] [[1802]]. Godinu dana kasnije sukob je ponovno eskalirao i Napoleon se, nakon poraza u pomorskoj [[bitka kod Trafalgara|bitci kod Trafalgara]] i kraha planova za invaziju Britanskog otočja, morao obračunati s britanskim kontinentalnim saveznicima. Godine [[1805]]. u [[Bitka kod Austerlitza|Bitci kod Austerlitza]] porazio je i pokorio [[Austrija|Austriju]], godine [[1806]]. nakon [[bitka kod Jene|bitke kod Jene]] isto je učinio s [[Pruska|Pruskom]] te formalno okončao [[Sveto Rimsko Carstvo]], da bi nakon pobjede nad [[Rusija|Rusima]] kod [[bitka kod Friedlanda|Friedlanda]] [[1807]]. godine sklopio savez s ruskim carom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandrom I.]] i ustanovio tzv. [[Kontinentalni sustav]], čiji je cilj bio ekonomskim [[embargo]]m poraziti Britaniju.
U tom trenutku Napoleon je bio na vrhuncu moći, ali je samo godinu dana kasnije sebi dopustio da bude umiješan u [[Dinastija|dinastijski]] sukob u savezničkoj [[Španija|Španjolskoj]]. Francuska vojna intervencija i postavljanje Napoleonova brata za [[kralj]]a dovela je do svenarodnog otpora, pojave [[španija|španjolske]] [[Gerila|gerile]] i prvih ozbiljnih francuskih poraza. Godine [[1809]]. ohrabrena je Austrija Francuskoj objavila rat što je dovelo do kratkog ali vrlo krvavog pohoda tokom kojeg je u [[bitka kod Asperna|bitci kod Asperna]] Napoleon po prvi put potučen na bojnom polju. Iako je Napoleon taj rat na kraju dobio, nastojao se od sličnih problema u budućnosti osigurati ženidbom s austrijskom princezom [[Marija Lujza|Marijom Lujzom]] koja mu je rodila sina.
Red 124:
== Napoleonova smrt ==
S Napoleonom je u progonstvo pošlo i dvadesetak njegovih najvjernijih ljudi (posluga i nekoliko generala). Vrijeme je provodio diktirajući [[Memoari|memoare]] i igrajući [[biljar|bilijar]]. Maštao je o bijegu s otočića površine tek nešto veće od 100 km<sup>2</sup>. Umro je [[5. 5.]] [[1821]]. od [[rak]]a na želucu i pokopan je na imanju ''Longwood House'' u [[Sveta Helena|Svetoj Heleni]]. Na zahtjev kralja [[Luj-Filip|Luja-Filipa]] [[1840]]. njegovi su ostaci preneseni u [[Pariz]] i pokopani u [[Dom Invalida|Domu Invalida]], gdje se i danas nalaze.
Nekoliko ljudi iz pratnje sačuvalo je za uspomenu uvojke Napoleonove kose. Šezdesetih godina [[20. vijek]]a, naučnici su suvremenim metodama analizirali jedan od tih uvojaka. U kosi su otkrivene značajne količine otrova [[arsenik|arsena]]. Posumnjalo se da su Britanci sistematski trovali Napoleona. Daljnjim istraživanjem i analizama otkriveno je da je zelena boja kojom su u to vrijeme bojali zidove sadržavala arsen. Soba u kojoj je živio Napoleon bila je obojana takvom zelenom bojom.
Red 141:
Nakon bitke za [[Marengo]] u [[Italija|Italiji]] Napoleon je ogladnio i tražio da mu spreme večeru. Budući da su kola s kuhinjom zaostala za vojskom, kuhar je na brzinu pronašao jednu kokoš, nekoliko potočnih rakova i dva jaja. Kokoš je ispekao na [[Masline|maslinovu]] ulju, dodao ostale sastojke i sve prelio [[konjak]]om iz Napoleonove čuturice. Jelo je nazvao ''Kokoš à la Marengo''. Priča se da je Napoleon toliko uživao u jelu da je tražio da mu ga spremaju poslije svake bitke.
U vrijeme Napoleonovih ratova i najmanje ranjavanje bilo je opasno po život. Zbog velike nehigijene prijetila je opasnost od inficiranja rana. Mnogi su ranjenici umrli zbog [[infekcija]]. [[Anestetik]]a nije bilo, pa su ranjenicima davali [[rum]] ili [[Rakija|rakiju]] da im umanje bolove. Ozbiljnije rane "liječile" su se [[Amputacija|amputacijom]].
Napoleon je naredio da se na rukavima vojničkih odora prišiju gumbi da bi odvikao vojnike da rukavom brišu nos.
Red 162:
|nasljednik = [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleon II.]]
}}
{{Francuski vladari}}
| |||