[[Datoteka:EasternBlocAfter.png|desno|mini|225px|Karta istočnog bloka nakon što je Jugoslavija odlučila ostati nesvrstana država]]
'''Raskid Tita i Staljina''', ili '''raskol Jugoslavije i SSSR-a''', odnosi se na [[raskol]] između vođa [[FNRJ|Jugoslavije]] i [[SSSR]]-a, [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], što je dovelo do izbacivanjeizbacivanja Jugoslavije iz Komunističkog informacionog biroa ([[Informbiro]]) 1948. U suštini, spor se svodio na to što je sovjetska vlada htjela kontrolirati jugoslavensku unutrašnju i vanjsku politiku, dok je jugoslavenska vlada, nakon teško [[Jugoslavija u drugom svjetskom ratu|izborene slobode u Drugom svjetskom ratu]], željela ostati neovisna i samostalna, a ne postati poslužna sovjetska [[satelitska država]]. Započela je u obliku sovjetskih kritika tobožnjih grešaka u izgradnji [[socijalizam|socijalizma]] te optužbi da [[Komunistička partija Jugoslavije]] (KPJ) vodi "antisovjetsku politiku", što je KPJ odlučno odbacila.{{sfn|Krleža|1969|loc=str. 311}} SSSR se miješao u jugoslavensku proizvodnju i industriju jer je htio robu kojom bio slijedio svoje vlastite interese.{{sfn|Cook|2001|loc=str. 1391}}
Tendencija miješanja sovjetske vlade u jugoslavenske unutrašnje poslove odražavala se u nizu zahtjeva, od kojih je najdrastičniji bio da se formira sovjetska [[obavještajna služba]] u jugoslavenskim ustanovama. 18. i 19.3. 1948. SSSR je povukao sve vojne i civilne stručnjake iz Jugoslavije, odbija pregovore o zaključenju trgovinskog sporazuma i prijeti ekonomskim sankcijama.{{sfn|Krleža|1969|loc=str. 311}} Rezolucija Kominforma 28.6. 1948. donosi "osudu jugoslavenskog rukovodstva". Titovo "ne" [[Moskva|Moskvi]] doveodovelo je do velikog meteža u SSSR-u. Staljin je nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu imao apsolutnu moć te je bilo kakvo odbijanje bilo vrlo opasno, a nije bilo isključeno ni da sovjetski vojnici ne započnu i rat sa Jugoslavijom. [[Karlo Štajner]], jugoslavenski komunist koji je tada nedužan održavao 20-godišnju kaznu u sovjetskim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]], u svojoj knjizi ''[[7000 dana u Sibiru]]'' navodi da je nedugo nakon tog događaja pozvan od [[NKVD]]-a na saslušanje te da su mu ponudili da javno ocrni Tita i KPJ u zamjenu za ranije puštanje na slobodu, što je on odbio. Oficiri NKVD-a su tada izjavili:
{{citat|Dani jugoslavenskih izdajica su odbrojani. Vi znate da smo zgazili kolosa kao što je bila [[Hitler]]ova Njemačka. S Jugoslavijom ćemo biti gotovi za nekoliko sati.{{sfn|Štajner|1971|loc=str. 298}}}}
