Edikt iz Nantesa – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: thumb|250px|Edikt iz [[Nantesa označio je prekretnicu u tijeku francuske povijesti.]] '''Edikt iz Nantesa''' izdao je 13. travnja 1589...
 
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[File:Edit de Nantes Avril 1598.jpg|thumb|250px|Edikt iz [[Nantes]]a označio je prekretnicu u tijeku francuske povijesti.]]
'''Edikt iz Nantesa''' izdao je [[13. travnja]] [[1589.]] godine [[Francuska|francuski]] [[Popis francuskih vladara|kralj]] [[Henri IV od FrancuskiFrancuske|Henri IV]], davši tako [[kalvinizam|kalvinistima]] (koji su se u Francuskoj zvali [[hugenoti]]) znatna prava u zemlji koja se tada još uvijek smatrala esencijalno [[katolicizam|katoličkom]]. Henrijev cilj u ediktu bio je promovirati građansko jedinstvo. U tekstu samog [[edikt]]a, Henri je razdvojio pojmove granskog i religijskog jedinstva, određenim protestantima po prvi puta dao status drugačiji od onoga [[shizma|shizmatika]] ili [[hereza|heretika]] te otvorio put prema [[sekularizam|sekularizmu]] i toleranciji. Dajući individui opću [[sloboda mišljenja|slobodu mišljenja]], edikt je protestantima ponudio brojne beneficije, poput [[amnestija|amnestije]] i povrata osnovnih građanskih prava, poput slobode da rade na bilo kojem državnom posjedu ili da probleme iznose direktno Kralju. Edikt je označio kraj [[Francuski vjerski ratovi|vjerskih ratova]] koji su pogodili Francusku u drugoj polovici [[16. stoljeće|XVI. vijeka]].
 
[[Edikt iz Saint-Germaina]], kojega je 36 godina ranije donijela [[Catarina de' Medici]], omogućio je ograničenu vjersku toleranciju prema hugenotima, ali je ostao nedjelotvoran zbog niza okolnosti, a ponajviše zbog činjenice da nije registriran do nakon [[Masakr u Wassyju|Masakra u Wassyju]] od [[1. ožujka]] [[1562.]], koji je ujedno označio početak prvog od vjerskih ratova.