Otvori glavni meni

Izmjene

Obrisana 144 bajta ,  prije 8 godina
m/м
ispravke
#'''Grčko doba'''. U prvom razdoblju antike grčka je kultura, iako donosi izvanredne novine, još marginalna u odnosu na stare civilizacije i velike sile onoga doba (Egipat, [[Asirija]], [[Babilonija]], [[Perzija]]).
#'''[[Helenizam]]'''. Nakon [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrovih]] osvajanja (do 323. g. pr.Kr.), [[Makedonija]] postaje velesila i grčka se kultura naglo širi u zauzeta područja, koja su ranije većinom bila pod vlašću Perzije, potiskujući tradicionalne kulture; tako nastaje razdoblje helenizma. S obzirom na brojčanu malobrojnost Grka i drevnost kultura pokorenih naroda, grčka kultura pritom doživljava značajne promjene, koje mnogi povjesničari označavaju kao [[dekadencija|dekadenciju]].
#'''Rimsko razdoblje'''. Razni povjesničari različito označavaju kada prestaje razdoblje helenizma, a započinje rimsko razdoblje: od 201. g. pr. Krpne. (kraj [[Punski ratovi|Drugog punskog rata]]) do 30. g. pr. Krpne. (Egipat, posljednje kraljevstvo pod helenističkom dinanstijom, pada pod rimsku vlast). Riječ je naravno, kao i uvijek kada u [[historiografija|historiografiji]] postoje ovakva neslaganja, o procesu, gdje je svaki fiksni datum manje ili više arbitaran. U kulturnom smislu, Rimsko razdoblje je uvelike nastavak helenizma, jer su rimska znanost i umjetnost ovisni o grčkoj; nova dostignuća razvijena su uglavnom u [[pravo|pravu]] i [[arhitektura|arhitekturi]], a značajne promjene događaju se u [[religiji]]: religije "uvezene" sa istoka (štovanje egipatskih [[Izida|Izide]] i [[Oziris]]a, maloazijske [[Kibela|Kibele]], perzijskog [[Mitra|Mitre]] idr, te židovstvo i kršćanstvo) postepeno potiskuju staru grčku i rimsku religiju.
=== Početak i širenje antičke kulture ===
 
== Preteče antičke kulture ==
Korijeni europske antike leže u tami. Njena se predpovijest može smjestiti u vrijeme oko [[2000. pr. Krpne.]] do [[1600. pr. Krpne.]]/[[1550. pr. Krpne.]], u razdoblje [[heladika|srednje heladike]]. Početkom tog razdoblja, dijelom već u vrijeme rane heladike oko 2200-2000 p.n.e. doseljavaju [[Indoeuropljani|indoeuropska]] plemena u Grčku.
 
=== Mikenska kultura ===
Očigledno pod utjecajem [[Minojska kultura|minojske kulture]] sa [[Kreta|Krete]], prve [[visoka kultura|visoke kulture]] u Europi, koja je svoj procvat imala u vremenu oko 1900. - 1450. pr. Krpne., na kopnenom dijelu Grčke se iz kulture srednje heladike razvila [[mikenska kultura]] (oko 1600.-1050./00. pr. Krpne.). Polazište joj je vjerojatno bilo u [[Argolis]]u i pojavljuje se iznenadno s bogatim grobovima (od oko 1600 pr. Kr.). Između ostalog, mikenska kultura je od minojske preuzela pismo. Tzv. [[linearno pismo A]] koje se, između ostalog, koristilo na Kreti a do danas nije potpuno odgonetnuto jer su tekstovi pisani nepoznatim jezikom, modificirano je u tzv. [[linearno pismo B]]. Pismo B se sreće na brojnim glinenim pločicama nađenim i u palačama u [[Pil]]u, [[Antička Teba (Grčka)|Tebi]] i [[Mikena|Mikeni]] na grčkom kopnu, kao i na Kreti u [[Knosos]]u kojim je u međuvremenu vladala Mikena.
[[Datoteka:Löwentor Mykene.jpg|thumb|250px|right|Lavlja vrata u Mikeni]]
 
 
=== Mračno razdoblje ===
Vrijeme između 1200. i 750. pr. Krpne. se obično naziva "[[mračno razdoblje]]" jer iz tog vremena gotovo da i nema tragova.
 
Početkom tog razdoblja su mnogi gradovi na grčkom kopnu razoreni, čime je nestala i podloga za kulturu palača. Mikenska tradicija je nastavljena još oko 150 godina, prije nego je počelo tzv. [[protogeometrijsko razdoblje]] (oko 1050. - 900. pr. Krpne.). Prema predaji, oko [[1050. pr. Krpne.]] počinje snažno osporavano razdoblje "[[jonska kolonizacija|Jonskih selidbi]]" tijekom kojih su stanovnici grčkog kopna naselili [[Egejsko more|egejske]] otoke i Malu Aziju.
 
Na grčkom kopnu se pruža vrlo difuzna slika: nađeno je vrlo malo naselja, a i ta izgledaju, za razliku od mikenskog razdoblja, vrlo siromašno. Međutim u [[Lefkanda|Lefkandi]], na grčkom otoku [[Eubeja|Eubeji]], se pruža sasvim drugačija slika: tamo su pronađeni, pored naselja s velikom zgradom kneza Lefkandija, grobovi koji su bili vrlo bogato opremljeni.
=== Početci stare Grčke ===
{{glavni|Stara Grčka}}
S tako zvanim [[arhaičan|arhaičnim]] razdobljem u ranom [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]] počinje stvarno razdoblje antike. Od [[776. pr. Krpne.]] su poznate liste pobjednika [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. U razdoblju od oko [[770. pr. Krpne.|770]] do [[540. pr. Krpne.]] se Grci u vrijeme velike [[kolonizacija|kolonizacije]] šire prema zapadnom Sredozemlju (prije svega na [[Sicilija|Siciliju]] i u južnu Italiju), sjeverne otoke u [[Egejsko more|Egejskom moru]] i na [[Crno more]]. U [[Mala Azija|Maloj Aziji]] su se već ranije naselili. U tom razdoblju (negdje između [[750. pr. Krpne.|750]] i [[650. pr. Krpne.]] su zapisani i Homerovi epovi [[Ilijada]] i [[Odiseja]], najstariji literarni spomenici zapada; u to je vrijeme ([[oko 700. pr. Krpne.]]) djelovao i [[Hesiod]].
 
=== Nastajanje polisa ===
[[Sparta]], vojnička država u nastajanju na jugu [[Peloponez]]a, podvrgla je svojoj vlasti [[Mesenija|Meseniju]] i na taj način uspostavila kontrolu nad cijelim jugozapadnim dijelom poluotoka. Grad sa svojom [[oligarhija|oligarhijskim]] ustavom može se smatrati prvim primjerom od tada prevladavajuće polis-strukture.
 
I u velikom broju drugih grčkih gradova-država je ustav uređivao zajednički život građana, ali ni [[tiranija]], kao što je postojala oko [[650. pr. Krpne.]] na primjer u [[Korint]]u i u [[Megara|Megari]], nije bila baš rijetkost.
 
U [[Atena (polis)|Ateni]] se korak po korak gradio [[demokracija|demokratski]] sustav. Nakon što su [[Drakon]] ([[621. pr. Krpne.]]) i [[Solon]] ([[594. pr. Krpne.|594]]/[[593. pr. Krpne.]]) donijeli svoje zakone, [[Pizistrat]] i njegovi sinovi su uspjeli još jednom, u razdoblju između [[561. pr. Krpne.|561]] i [[510. pr. Krpne.]], obnoviti tiraniju. Međutim, do [[501. pr. Krpne.]] su reforme [[Klisten Atenski|Klisten]]a dovele do konačnog proboja [[Atička demokracija|atičke demokracije]].
 
[[Datoteka:Athens Acropolis.jpg|thumb|200px|desno|Atenski Akropolis]]
 
=== Razdoblje procvata Atene ===
S atenskom podrškom [[Jonski ustanak|Jonskom ustanku]] oko [[500. pr. Krpne.]] počeo je sukob s [[Perzija|Perzijom]] koji je trajao skoro dvjesto godina, u početku kao [[Perzijski ratovi]] o kojima nas "otac povijesti" [[povjesničar]] [[Herodot]] izvješćiva nekad manje, a nekad više pouzdano.
 
Kad Perzijanci upadaju u Grčku, Atenjani ih [[490. pr. Krpne.]] pobjeđuju u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]]. Deset godina kasnije, perzijski Veliki vladar [[Kserkso I.]] <!-- i "Kserkso" --> okuplja veliku vojsku i kreće u kaznenu ekspediciju, da osveti poraz svog oca u [[bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]]. Međutim, gubi pomorsku [[bitka kod Salamine|bitku kod Salamine]] s atenskom flotom pod zapovjedništvom [[Temistoklo|Temistokla]], a [[479. pr. Krpne.]] kopnena vojska gubi [[Bitka kod Plateje|bitku kod Plateje]] s udruženim vojskama grčkih polisa. Time je Perzija za neko vrijeme potisnuta, a grčki polisi u Maloj Aziji oslobođeni.
 
S osnivanjem [[Atički pomorski savez|Atičkog pomorskog saveza]] [[477. pr. Krpne.]] pod vodstvom Atene, za nju počinje razdoblje procvata koje traje do kraja vladavine [[Periklo|Perikla]] [[429. pr. Krpne.]]. U tom razdoblju nastaju neka od najznačajnijih filozofskih, literarnih i arhitektonskih djela stare Grčke: [[Eshil]]ove [[tragedija|tragedije]], tada stvaraju [[Sofoklo]] i [[Euripid]], a tada se gradi i [[Partenon]] na [[Akropolis]]u. U to je vrijeme u Ateni djelovao i [[Sokrat]], [[Platon]]ov učitelj.
 
=== Borba za prevlast ===
 
Rastuće suparništvo između Atene kao pomorske i Sparte kao kopnene sile, dovelo je [[431. pr. Krpne.]] do [[peloponeski rat|Peloponeskog rata]] koji je trajao 30 godina, a povjesničar [[Tukidid]] ga je vrlo upečatljivo opisao. Ovaj sukob, u kojem su se uspjasi zaraćenih strana neprekidno smjenjivali, završio je [[404. pr. Krpne.]], uz pomoć koju su Spartancima pružili Perzijanci, potpunim porazom Atene i uspostavljanjem privremene [[hegemonija|hegemonije]] Sparte nad Grčkom.
 
U prvoj polovici [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća]] grčki gradovi gotovo neprekidno ratuju jedni protiv drugih, svi protiv svih, mijenjaju se saveznici - uz neprekidno uplitanje perzijskih careva - pri čemu se čežnja za općim mirom koristi i za promidžbene ciljeve. [[Antička Teba (Grčka)|Teba]] smjenjuje [[371. pr. Krpne.]] Spartu u njenoj ulozi [[hegemon]]a nakon [[bitka kod Leuktre|bitke kod Leuktre]], ali je i prevlast Tebe trajala kratko. Time je Peloponeski rat, kako se to kasnije pokazalo, osjetno poremetio dotadašnji odnos snaga.
 
Za to se vrijeme na [[Sicilija|Siciliji]] moćna [[Sirakuza]] dokazala protiv trgovačke republike [[Kartaga|Kartage]], koja je još od ranog 5. stoljeća pr. Kr. bila u konfliktnom odnosu s grčkim [[polis]]ima. Osim toga, za razliku od matične zemlje, na Siciliji se kao oblik vladavine održala [[hegemonija]] u velikom broju gradova.
 
Tek prisilno ujedinjenje Grčke od strane [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] okončalo je neprekidne borbe za prevlast između polisa. Atenjani, kao [[Demosten]], smatrali su ga ne-grčkim barbarom, ali on je sa svojom izvrsnom vojskom dobio [[Bitka kod Kairona|bitku kod Kairona]] [[338. pr. Krpne.]] i uspostavio hegemoniju nad [[Hela|Helom]], što je godinu dana kasnije i osnaženo [[Korintski savez|Korintskim savezom]].
 
=== Vrijeme helenizma ([[336. pr. Krpne.|336]] do [[30. pr. Krpne.]])===
 
[[Datoteka:AlexanderTheGreat Bust.jpg|thumb|150px|right|[[Aleksandar Veliki]] - rad nepoznatog suvremenika]]
 
Nakon što je [[336. pr. Krpne.]] ubijen Filip II., nejgov sin [[Aleksandar Veliki]] vodi grčko-makedonsku vojsku u Aziju i u nekoliko godina osvaja cijelo [[Perzija|perzijsko Carstvo]]. [[Aleksandrov pohod]] je utro put grčkoj kulturi u čitavom tada poznatom [[Orijent]]u, od [[Egipat|Egipta]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Perzija|Perzije]] pa sve do granica [[Indija|Indije]]. Nakon Aleksandrove smrti [[323. pr. Krpne.]] u [[Babilon]]u, njegovi nasljednici [[Dijadosi]] (većinom njegovi generali) su nakon dugotrajnih međusobnih ratova podijelili carstvo između sebe. U svim dijelovima carstva - od [[Ptolemejevići|ptolomejskog]] [[Egipat|Egipta]] na zapadu pa sve do [[Seleukidi|seleukidskog]] carstva na istoku - [[helenizam]] je tijekom sljedećih stoljeća bio određujuća kultura.
 
Razdoblje helenizma je bilo obilježeno gotovo neprekidnim borbama tri velesile ([[Ptolemejevići]], [[Seleukidi]] i [[Antigonidi]]) za prevlast. Početkom [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća]] je [[Rim]] intervenirao u Grčkoj. [[146. pr. Krpne.]] [[Rimsko Carstvo]] podvrgava pobijeđene članove ahajskog saveza provinciji [[Makedonija (rimska provincija)|Makedoniji]] i razara vodeći polis tog vremena, [[Korint]]. Mnogi polisi, kao Atena i Sparta, neko vrijeme još ostaju, bar formalno, nezavisni. Nedugo zatim je uslijedilo pridobijanje [[Pergamon]]a i [[63. pr. Krpne.]]/[[64. pr. Krpne.]] i zadnjih ostataka Seleukidskog područja. Zadnja država sljednica Aleksandrovog carstva, Egipat Ptolemejevića čija je zadnja vladarica bila [[Kleopatra VII]], integrirana je [[30. pr. Krpne.]] u [[Rimsko Carstvo]]. Time je prestao postojati svijet helenističkih država kao utjecajni vojni i politički čimbenik tadašnjeg svijeta. Grčka kultura je ipak nastavila život nesmanjenom snagom u Rimskom Carstvu sve do njegovog nestanka na zapadu, a nakon toga u [[Bizant]]u.
 
== Rimsko Carstvo ==
 
=== Korijeni Rima ===
[[Rim]], prema legendi osnovan [[753. pr. Krpne.]], nastao je, kako smatraju prema novijim istraživanjima, tek krajem [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća]] spajanjem više selskih naselja uz plićine na donjem dijelu rijeke [[Tibar|Tibra]]. Politički i kulturno, Rim je dugo bio pod etrušćanskim utjecajem. S druge strane, [[Etrušćani]] su još od ranije imali intenzivne kontakte s grčkim kolonistima.
 
=== Rimska Republika (oko 500. do 27. pr. Krpne.)===
(Glavni članak: '''[[Rimska Republika]]''')
 
Rimljani su se oko [[500. pr. Krpne.]] oslobodili prevlasti Etrušćanskog grada-kraljevstva, protjerali zadnjeg rimskog kralja [[Lucije Tarkvinije Oholi|Lucija Tarkvinija Oholog]] i razvili vlastiti, prvi oblik [[Republika|republikanske]] vlasti. U idućim desetljećima, do oko [[450. pr. Krpne.]], stvara se [[tablica dvanaest zakona]] koja bilježi prve civilne, kaznene i procesnopravne norme [[rimsko pravo|rimskog prava]]. Ustavom je utvrđena podjela vlasti, i time su položeni temelji Rimske Republike.
 
Do [[272. pr. Krpne.]] su Rimljani ovladali cijelom Italijom južno od doline rijeke [[Po]]. S [[Punski ratovi|Punskim ratovima]] protiv pomorske sile [[Kartaga|Kartage]] u [[3. stoljeće pr. Kr.|3.]] i [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] počinje uspon Rima prema položaju [[supersila|supersile]] starog vijeka i za više stoljeća preuzima vlast nad cijelim Sredozemljem. Poslije 200 pr. Kr. Rim se miješa i u politiku helenističkih velesila i preuzima [[protektorat]] nad istočnim Sredozemljem. 148. pr. Krpne. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedoniju]] [[Antigonidi|Antigonida]], 63. pr. Krpne. područje [[Seleukidi|Seleukida]] i na kraju 30. pr. Krpne. [[Egipat]] [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]] postaju rimske [[provincija|provincije]].
 
Istovremeno, u samom Rimu se odvija niz kriza izraženih sukobima između pretstavnika [[patricij]]a koji su ustrajavali na zastarjelim socijalnoekonimskim strukturama i [[plebejci|plebejaca]] koji su tražili reforme. U vrijeme [[građanski rat|građanskih ratova]] kriza kasnog razdoblja Rimske Republike dosiže vrhunac, i postaje jasno da je Republika kao takva nadživljena. Time postaje moguć [[principat]]. Već je Gaj [[Julije Cezar]] svojim položajem doživotnog [[diktator]]a dosegao status [[monarhija|monarha]]. Prvim rimskim carom smatra se [[August]], Cezarov nećak i nasljednik, koji je s principatom uspio umjesto razrušene republike uvesti [[monarhija|monarhističko]] državno uređenje.
177.192

izmjene