1. milenijum – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: yo:Ẹ̀rúndún 1k |
|||
Red 5:
== Pregled ==
Period je karakterističan po tome što se u njegovo vrijeme prvi put bilježi razvoj potpuno samonikle [[civilizacija|civilizacije]] na [[zapadna hemisfera|zapadnoj hemisferi]], odnosno [[mezoamerička civilizacija|mezoameričke civilizacije]], od kojih se najviše ističe [[civilizacija Maja]] doživljavaju svoj vrhunac, poznat kao tzv. klasično doba.
Isti period bilježi i burne promjene u [[istočna hemisfera|istočnoj hemisferi]], pri čemu je karakteristična sasvim drukčija sudbina dviju [[svjetsko carstvo|svjetskih carstava]] koja su njome dominirale na samom početku. Na istoku, veliko Kinesko Carstvo pod [[dinastija Han|dinastijom Han]] se raspalo na [[Period Tri kraljevstva|tri suparničke države]] i time započelo viševjekovni period političke nestabilnosti poznat kao [[Šest dinastija]]. On je završen obnovom državnog jedinstva pod dinastijama [[dinastija Sui|Sui]] i [[dinastija Tang|Tang]], iako će Kina ponovno biti podijeljena pred kraj perioda. Usprkos niza ratova i razaranja, u tom periodu je zabilježen procvat kulture, kojoj je dijelom doprinijelo i širenje [[budizam|budizma]] u Kini, kao i niz tehničkih inovacija. Slični kulturni i tehnološki trendovi se bilježe i u drugim dijelovima Istočne Azije, pri čemu se posebno ističe [[Japan]] u kome se razvija civilizacija pod snažnim kineskim uticajem.
Na zapadu [[Rimsko Carstvo]] nakon dva vijeka [[pax romana|relativnog mira i blagostanja]], koji se smatra vrhuncem [[antika|antičke civilizacije]], počinje slabiti i postaje sve manje sposobno obraniti se od najezde [[barbari|barbara]] sa sjevernih granica koja će konačno dovesti do [[Pad Rimskog Carstva|njegovog nestanka]], s time da će istočni dio nastaviti postojati kao [[Bizantsko Carstvo]]. Ti su procesi tekli usporedo s pojavom nove religije poznate kao [[kršćanstvo]], koja se širila kako unutar samih granica Carstva, tako i među barbarima, čije se kretanje, poznato kao [[Velika seoba naroda]], nastavilo i nekoliko vijekova nakon pada Carstva te bitno promijenilo etničku kartu Evrope i stvorilo uvjete za stvaranje budućih [[nacionalna država|nacionalnih država]]. Mjesto nekadašnjeg svjetovnog autoriteta rimskih careva preuzima rimski biskup. odnosno [[papa]], a antički period, odnosno Stari vijek zamjenjuje [[srednji vijek]].
Na području [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]] su iscrpljujući ratovi između kršćanskog Bizanta i [[zoroastrizam|zoroastristčkog]] perzijskog [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]] ojačali važnost [[Arabija|Arabije]], gdje se javlja nova religija poznata kao [[islam]]. Ona će dati snažan poticaj Arapima da krenu u osvajanja koja će brzo stvoriti novo svjetsko carstvo poznato kao [[kalifat]], u kome će na temeljima ranijih kultura započeti [[Islamsko zlatno doba]].
Većina demografskih procjena o [[svjetsko stanovništvo|svjetskom stanovništvu]] navodi kako je ono u usporedbi s prethodnim milenijumom raslo prilično sporo, odnosno kako se možda čak i značajno smanjilo, pri čemu se kao razlozi za to najviše spominju neprestani ratovi, kuge i promjena klime koja je opustošila istočnu hemisferu.
| |||