Matija Petar Katančić – razlika između verzija

m
Vraćene izmene korisnika 89.216.218.113 na poslednju izmenu korisnika Luckas-bot
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Vraćene izmene korisnika 89.216.218.113 na poslednju izmenu korisnika Luckas-bot
Red 1:
'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'',; [[Valpovo]], [[12. kolovozaavgust]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. svibnjamaj]] [[1825]].), [[HrvatskaSlavonija|hrvatskislavonski]] književnik, [[Hrvatski latinizam|latinist]], sveučilišniuniverzitetski profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički [[kustos]]. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mladamlad osobaje ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesoromprofesor u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[PeštaBudimpešta|Pešti]].; Nana potonjempeštanskom jeuniverzitetu sveučilištupredavao predavaoje arheologiju.
 
PrevoditeljPrevodilac je prvog cjelovito tiskanogcelovitog ''[[Sveto pismo|Svetog pisma]]'' na [[hrvatskiilirski]] [[jezik]] (prijevod jeprevod objavljen [[1831]]. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništvapesništva. [[HvalospjevOda|Ode]]e piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]], ia [[pastirske pjesmepesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolsko pjesništvobukolika|bukoličko]] pesništvo.
 
Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''JesenskiJesenji plodovi'' (''Fructus autumnales'', [[1791]]), pokazuju da je bio temeljitotemeljno klasički obrazovan i da je bio vešt [[versifikator]]. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o [[prozodija|prozodiji]] ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', [[1817]]). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra hrvatskuilirsku književnost s estetičkogestetskog stajališta.
 
Tvorac je prve arheološke rasprave una području današnje HrvatskojHrvatske, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' ''(Dissertatio de columna milliaria)'', u kojoj opisuje [[Antički Rim|rimskom]] [[miljokaz]] pronađen kod [[Osijek]]a.
 
[[Category:Hrvatski pisci{{Lifetime|1750|1825|Katančić, Matija Petar]]}}
[[Category:LatinskaIlirski književnost|Katančić, Matija Petarpisci]]
[[Category:Latinska književnost]]
[[Kategorija:Franjevci]]
[[Kategorija:Biografije, Valpovo]]
 
[[en:Matija Petar Katančić]]
[[es:Matija Petar Katančić]]
[[hr:Matija Petar Katančić]]
[[hu:Matija Petar Katančić]]
[[ru:Катанчич, Матия Петр]]
[[sr:Матија Петар Катанчић]]