Kamen iz Rosette – razlika između verzija

'''Kamen iz Rosette''', je kamen koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, a otkriven je dana [[15. srpnja]] [[1799]]. pokraj gradića Rosette (danas Rashid), smještenog u delti [[Nil]]a 40-tak milja od [[Aleksandrija|Aleksandrije]].

Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici [[Napoleon]]ovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskihbritanskih i Turskihturskih snaga) u tom području, kapetan [[Pierre Bouchard]] vidio je crnu [[Bazalt|bazaltnu]] ploču. Oštroumni [[Francuska|francuski]] časnik zapazioZapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. OnUbrzo je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u [[Kairo]], gdje su bili učenjaciučenjacima koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepiseprepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma [[Hijeroglifi|hijeroglifa]]. To je pismo mnogo stoljećastoljećima bilo tajna, madaunatoč sepokušajima mnogomnogih umova trudiloda proniknutiproniknu u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani [[Velika Britanija|Britancima]]. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u [[London]]u.

Sadržaj teksta na kamenu iz Rosette ima malen značaj, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisanihispisano nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini je 32 linije demotskog pisma, a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su naučnici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti.

Međutim, godine [[1808]]. briljantnigodine mladi francuski naučnik i lingvist [[Jean-François Champollion]] (u dobi od 18 godina!) započinjezapočeo studiratije istraživati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo [[Popis faraona|antičkihdrevnih Egipćana]] u naporu da dešifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govoreimaju oisti istom!sadržaj. BilaTo jese topokazalo pravaispravnim pomisaozaključkom, a s obzirom da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati!. Četrnaest godina kasnije ([[1822]].) Champollion potvrđujeje potvrdio da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U [[1824]]. godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.

Bilo je to otkriće - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova - koje je omogućilo proboj u prijevod tog pisma!. Konačno, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne povijesti antičkog [[Egipat|Egipta]] i rađanje nove znanstvene discipline - [[Egiptologija|egiptologije]].