William Ramsay – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 14:
| etnicitet =
| polje = [[Kemija]]
| radna_institucija = [[Sveučilišni koledž u Bristolu]]<br />(1880. – '87.)</br>[[Sveučilišni koledž u Londonu]]<br />(1887. – 1913.)
| alma_mater = [[Sveučilište u Glasgowu]]</br>[[Sveučilište u Tübingenu]]
| doktorski_mentor = [[Wilhelm Rudolph Fittig]]
| doktorski_studenti = Edward Charles Cyril Baly<br />[[James Johnston Dobbie]]<br />[[Jaroslav Heyrovský]]
| poznat_po = [[plemeniti plinovi]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]]<br />([[1904.]])
| religija =
| fusnote =
Red 29:
Rođen je u [[Glasgow]]u [[2. listopada]] [[1852]]., gdje je i studirao na Sveučilištu Glasgow pod vodstvom [[Thomas Anderson|Thomasa Andersona]]. Poslije toga odlazi u [[Njemačka|Njemačku]] na Sveučilište u [[Tübingen]]u, gdje kod [[Wilhelm Rudolph Fittig|Wilhelma Rudolpha Fittiga]] doktorira na ispitivanju toluičnih i nitrotoluičnih kiselina. Vratio se u Glasgow, gdje postaje Andersonov asistent u Andersonovom Koledžu. Profesor kemije u [[Bristol]]u postaje [[1879.]] Tada je najviše radio u polju [[fizikalna kemija|fizikalne kemije]], odnosno na [[stehiometrija|stehiometriji]] i [[termodinamika|termodinamici]], kao i na [[evaporacija|evaporaciji]] i [[disocijacija|disocijaciji]]. Naslijedio je [[Alexander Williamson|Alexandera Williamsona]] na prestižnom mjestu šefa katedre za kemiju na University Collegeu u [[London]]u. Tu je napravio najvažnija otkrića. Već u periodu od [[1885.]] do [[1890.]] objavljuje nekoliko značajnih radova o dušičnim [[oksidi]]ma.
[[John William Strutt Rayleigh]] je u travnju [[1894.]] održao predavanje, kojem je prisustvovao William Ramsay. Rayleigh je otkrio razliku gustoće [[dušik]]a dobivenog kemijskom sintezom i dušika izoloiranog iz zraka uklanjanjem poznatih komponenti. Poslije kratke diskusije o tom problemu, Ramsay je odlučio to istražiti. Do kolovoza Ramsay je otkrio tešku komponentu zraka, koja dotad nije bila poznata i koja nije imala bilo kakve kemijske reakcije. Taj plin su nazvali „[[argon]]“. Slijedećih godina otkriva [[neon]], [[kripton]] i [[ksenon]]. On je također izolirao [[helij]], koji je primjećen u spektru Sunca, ali nije bio nađen na zemlji. Helij je izolirao [[1895.]] dok je tražio izvor argona. Bio je vođen [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|
Umro je [[23. srpnja]] [[1916]]. u mjestu [[High Wycombe]].
| |||