Antimaterija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto sa srpske Wikipedije
 
mNema sažetka izmjene
Red 2:
Prema [[Standardni model|standardnom modelu]], [[fizika|fizičkoj]] teoriji koja opisuje osnovne gradivne elemente i sile u prirodi, '''antimaterija''' je [[supstanca]] sastavljena od elementarnih [[antičestica]], za razliku od „obične“ materije koja je sastavljena od elementarnih čestica. Svaka elementarna čestica se odlikuje nekim osobinama ([[masa]], [[naelektrisanje]], [[spin]]...) koje je razlikuju od ostalih čestica. Za svaku česticu postoji i odgovarajuća antičestica, čije su neke osobine, poput mase ili spina, jednake, a druge osobine, poput naelektrisanja ili magnetnog momenta, suprotne. Najpoznatiji primer čine [[elektron]] i [[pozitron]], čiji su naelektrisanje i magnetni moment suprotni, a sve ostale osobine identične. Materija i antimaterija ne mogu postojati jedna pored druge. Kada se nađu zajedno međusobno se poništavaju ([[anihilicija]]) uz oslobađanje velike količine energije u obliku [[gama zračenje|gama zračenja]] ili drugih čestica.
 
Postojanje antičestica i antimaterije prvi je postulirao engleski naučnik [[Pol Dirak]] ({{Lang-en|Paulaul Adrien Maurice Dirac}}), [[1902]]-[[1984]]), uvodeći [[1928]]. godine koncept pozitivno naelektrisanog [[elektron]]a, tj. pozitrona, čije je postojanje eksperimentalno potvrđeno [[1932]]. Od [[1955]]. godine, kada su pomoću akceleratora čestica uočeni [[antiproton]] i [[antineutron]], eksperimentalno je detektovan i čitav niz antičestica.
 
Krajem devedesetih godina prošlog veka u [[CERN]]u{{Ref|CERN}} i [[Fermilab]]u{{Ref|Fermi}} sintetisan je antivodonik - prvi antiatom. Kod običnog vodonika oko protona koji predstavlja atomsko jegro kruži jedan elektron. Kod [[antivodonik]]a oko antiprotona kruži antielektron ([[pozitron]]).