|
====U socijalističkoj Jugoslaviji====
Uspostavom [[SFRJ|nove Jugoslavije]] [[1945]]. mijenja se i odnos prema Židovima. U preostalim židovskim općinama organiziran je prihvat povratnika iz logora i izbjeglištva, a obnovljen je i rad „Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina.“ Već [[1947]]. otvoren je u Zagrebu prvi židovski vrtić, a od iste godine počinje i otvaranje židovskih odmarališta na [[Jadran]]u. Titova je Jugoslavija pokazala i jedno drugo lice prema židovskim zajednicama: po službenoj naredbi nove "antifašističke" vlasti u Beogradu su 1946./47. srušili jedinu preostalu sinagogu na Dorćolu, 1955. u Pančevu, a židovski izvori bilježe stradavanje i drugih sakralnih objekata po Vojvodini. U sinagogi u Nišu su Titovejugoslavenske vlasti otvorile Galeriju fresaka. Zabilježeno je da je titoistički režim "zaboravio" u središtu Beograda postaviti spomen-ploču na mjestu sinagoge koju je velikosrpskirežim srušio 1941. godine. U Hrvatskoj, u Zagrebu,tamošnje komunističkivlasti jesu režimzbog propustitionekog čudnog razloga propustitili izgraditi i obnoviti srušenu zagrebačku sinagogu, dokmada jeni istodobno klevetao kardinala Stepinca, istinskog antifašista, koji je spašavaodanašnje hrvatske Židovevlasti predništa nacističkimne progonomrade (pr. Stepinac je 60 stanara staračkog doma Lavoslav Švarc preselio na crkveno imanje Brezovicu kod Zagreba).<ref> M. je zaboravio neke antifašističke činjenice... Dopis Hrvatskog centra za istraživanje zločina, str. 14, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1.po veljačetom 2008pitanji.</ref> Nakon što je [[1948]]. osnovana [[Izrael|Država Izrael]], 4.056 Židova iz cijele Jugoslavije odlazi živjeti onamo. Sljedeće godine odlazi ih još 2.531, [[1950]]. njih 409, [[1951]]. odlazi i 658, a [[1952]]. njih 84. Samo iz Zagreba do 1952. [[alija (Izrael)|u Izrael se odselilo]] 1.500 Židova. Od 41 predratne sinagoge, u ratu je uništeno njih 20, a poslije [[1945]]. još 6 sinagoga. Većina preostalih zgrada sinagoga dobilo je drugu namjenu. Tako je sinagoga u [[Bjelovar]]u 1951. postala zgrada gradskog kazališta i glazbene škole; ona u [[Daruvar]]u Dom kulture, a potom [[pentekosna crkva]]; u [[Koprivnica|Koprivnici]] tvorničko skladište, a potom glazbena škola; u [[Križevci]]ma Omladinski dom; u [[Osijek]]u (Donji grad) pentekosna crkva; u [[Slatina| Slatini]] robna kuća; u [[Sisak|Sisku]] glazbena škola, te ona u [[Varaždin]]u kino, a kasnije je prenamijenjena za Olimpijski muzej.
Za razliku od ostalih [[Istočna Europa|istočnoeuropskih]] zemalja, jugoslavenski Židovi imaju znatno veće slobode u odnosima sa svjetskim židovstvom, pa aktivno sudjeluju na međunarodnim susretima i simpozijima, a i njihove veze s Državom Izrael čvršće su nego u ostalim istočnim zemljama.
|
