Levitacija – razlika između verzija

'''LEVITACIJA'''

 

Levitacija je složena fizikalna pojava. Detektirani su različiti vidovi njenog manifestiranja No literatura koja opisuje ovaj, tj. ove fenomene nije dovoljno sistematizirana. Neki vidovi levitacije nemaju čak ni svoja imena. Intencija ovog teksta jest da se barem onim glavnim vidovima levitacije navedu standardna znanstvena objašnjenja i dadu imena koja će, već upućenim i još-ne-upućenim osobama olakšati njeno razumjevanje te razlikovanje jednih njenih vidova od drugih. Ovaj članak, dakle, nastoji što jasnije i objektivnije opisati jedan skup vrlo kompleksnih stvari, odnosno pojava koje su već odavno poznate znanosti i primjenjene u praksi. Isto tako, ovaj članak želi skrenuti pažnju i na to da u ljudskoj kulturi postoje i neka neosnovana mišljenja i vjerovanja o levitaciji, kao i zablude o njoj.

Kako je upravo rečeno, Zemlja je u betežinskom stanju i levitira u odnosu na Sunce, a i ljudi i stvari na Zemlji također, ali ljudi i stvari na Zemljnoj površini nisu u bestežinskom stanju, tj. ne levitiraju u odnosu na sāmu Zemlju.

 

U svim navedenim slučajevima levitacije, a i mnogim sličnim, gravitacija ima funkciju centripetalne sile. Možda bi, radi što veće jasnoće, u takvim slučajevima gravitaciju nazivati gravipetalnom silom, a reakciju na njeno djelovanje gravifugalnom. Levitacija i kružna putanja levitirajućeg tijela bila bi, po toj terminologiji, posljedica jednakosti gravipetalnih i gravifugalnih sila. Gore opisani slučajevi stvarne levitacije mogli bi se, dakle, nazivati gravifugalnom levitacijom. Za razliku od npr. magnetske ili dijamagnetske, ta vrsta levitacije do sada nije imala nikakvog imena. Ako, dakle ne bi smo koristili ovu terminologiju onda bi levitiranje astronauta i sva ostala koja se baziraju na djelovanju gravitacije kao centripetalne sile, ostala bez svog specifičnog imena kojeg bi, radi lakšeg i točnijeg razumijevanja trebali imati.

 

No slobodni pad, iako je stvarno bestežinsko stanje, nije levitacija u pravom smislu te riječi, jer levitacija podrazumjeva da se udaljenost, između težišta tjelesa koja se privlače, ne smanjuje. Kod padanja, međutim, radi se o baš smanjivanju te udaljenosti. Za ono što pada, ne možemo tvrditi da lebdi, a ono što lebdi, to ne pada. Levitacija i bestežinsko stanje ne moraju, dakle u svim slučajevima biti identične pojave, Nije svaka levitacija ujedno i beswtežinsko stanje, niti je svako bestežinsko stanje nužno levitacija.

 

 

'''Postizanje prividne levitacije'''

Gravitacijsko ubrzavanje tijela može se spriječiti i nekom vanjskom pseudosilom. Npr. čvrstoćom površine nekog drugog tijela ili čvrstom površinom Zemlje. I u tom se slučaju privlačna sila između Zemlje i tijela koje leži ili stoji na njoj pojavljuje kao težina. Razlika je samo u tome što je pritisak na podlogu kod prividnog lebdenja, koji potiče od težine tijela, posredovan nevidljivim i neopipljivim magnetskim ili elektrostatskim poljem.

 

Tijela dovodimo u stanje prividne levitacije tako da njihovo ubrzavanje prema hvatištu sile koja ih privlači ne sprečavamo djelovanjem njihove vlastite inercije, nego nekom vanjskom silom (magnetizmom, elektricitetom itd.). Tim istim činom, tijela činimo i teškim, jer, kako je već rečeno, za vrijeme prividne levitacije tijela dobijaju i zadržavaju svoju težinu.