Relja Bašić – razlika između verzija

'''Relja Bašić''' (rođeno ime '''Relja Prišlin''') ([[Zagreb]], 14. veljače 1930. – Zagreb, 7. travnja 2017.), [[Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] kazališni, filmski i televizijski glumac.

Relja Bašić je rođen u Zagrebu 14. veljače 1930 godine. Njegova majka [[Elly Bašić]] je bila poznata glazbena pedagoginja i pijanistica, a otac [[Ivo Prišlin]] skladatelj. Bašić je [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla sa majčine strane.<ref name="žz">Snješka Knežević, 2011, str. 106</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=NACIONAL DONOSI EKSKLUZIVNI INTERVJU Relja Bašić: ‘Moji uzori Savka i Vlado Gotovac bili bi duboko nesretni Hrvatskom danas’ |url=http://www.nacional.hr/nacional-donosi-ekskluzivni-intervju-relja-basic-moji-uzori-savka-i-vlado-gotovac-bili-bi-duboko-nesretni-hrvatskom-danas/ |autor=Boris Homovec |autorlink= |prezime= |ime= |koautori= |urednik= |izdavač=Nacional |format= |rad= |stranice= |dan= |mjesec= |godina=8. ožujka 2015 |preuzeto=20. studenoga 2015 |arhivurl= |arhivdatum= |citat=''Ovaj rođeni Zagrepčanin po majci Elly Bašić, renomiranoj pijanistici i glazbenoj pedagoginji je Židov, dok je prezime naslijedio od očuha Mladena Bašića, dirigenta.''}}</ref> Oca su mu ubili [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnici]] popa [[Momčilo Đujić|Đujića]] 1941. godine.<ref name="jl">{{Citiranje www |naslov=‘Akademik Šulek me spremao za veliku violinističku karijeru, ali vidio mi je modrice po rukama i shvatio da mi je hokej važniji’ |url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1271580 |autor=Nenad Polimac |autorlink= |prezime= |ime= |koautori= |urednik= |izdavač=Jutarnji list |format= |rad= |stranice= |dan= |mjesec= |godina=11. siječnja 2015 |preuzeto=21. ožujka 2014 |arhivurl= |arhivdatum= |citat=}}</ref> Prezime je dobio po svome očuhu dirigentu [[Mladen Bašić (dirigent)|Mladenu Bašiću]] nakon što mu se majka preudala.<ref name="žz"/><ref>{{Citiranje www |naslov=Relja Bašić - svjetski glumac sa zagrebačkim štihom |url=http://www.nacional.hr/clanak/26182/relja-basic-svjetski-glumac-sa-zagrebackim-stihom |autor= |autorlink= |prezime= |ime= |koautori= |urednik= |izdavač=Nacional |format= |rad= |stranice= |dan= |mjesec= |godina= |preuzeto=21. ožujka 2014 |arhivurl=http://archive.is/r2dv2 |arhivdatum=21. ožujka 2014 |citat=}}</ref><ref name="žz">Snješka Knežević, 2011, str. 106</ref> Relja je u Zagrebu pohađao Evangeličku školu u kojoj je bilo jako mnogo židovske djece. Njegova majka ga je ispisala iz četvrtog razreda zato što se škola počela orijentirati ka [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizmu]] kada je [[Adolf Hitler]] [[Anschluss|anektirao]] [[Austrija|Austriju]].<ref name="hakol">Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Nataša Barac; ''Nova kazališna scena u Židovskoj općini Zagreb (Relja Bašić: "Bio sam zaljubljen u Leu Deutsch")''; stranica 8; broj 107, studeni / prosinac 2008</ref> Njega i majku je od progona [[Ustaše|ustaškog]] režima štitila činjenica da mu je majka bila u braku sa Mladenom Bašićem koji je 1942. i formalno posinio Relju.<ref name="jl"/>

Nakon karijere u [[Hrvatsko narodno kazalište (Zagreb)|Hrvatskom narodnom kazalištu]] (1956–1968), odlučio je prijeći u slobodne umjetnike. God. 1974. osnovao je [[Teatar u gostima]], kojeg je vodio više od 30 godina. Odigrao je više od 4700 predstava u Hrvatskoj i inozemstvu. Samo u [[Dubrovnik]]u, na [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]], odigrao je više od 100 predstava. Njegova filmska karijera izbrojala je čak 56 domaća i 71 strani naslov, uključujući suradnje s nekim od najvećih imena europskog i svjetskog filma, kao što su [[Volker Schlöndorff]], [[Peter Ustinov]], [[Abel Gance]], [[Robert Hossein]], [[Lamont Johnson]], [[James Cellan Jones]], [[Alexandre Astruce]], [[Mauro Bolognini]], [[Wojtech Jasny]].

Uloge u hrvatskim i jugoslavenskim produkcijama, bile su odreda u ostvarenjima koja su obilježila filmsko stvaralaštvo na ovim prostorima: ''[[Opsada (1956 film)|Opsada]]'' ([[Branko Marjanović]], 1956), ''[[Čovik od svita]]'' ([[Obrad Gluščević]], 1965), ''[[Imam dvije mame i dva tate]]'' (Krešo Golik, 1968), ''[[Pozdravi Mariju]]'' ([[Matjaž Klopčič]], 1969), ''[[Nedjelja (film)|Nedjelja]]'' ([[Lordan Zafranović]], 1969), ''[[Put u Raj]]'' ([[Mario Fanelli]], 1970), ''[[Kužiš stari moj]]'' ([[Vanča Kljaković]], 1973), ''[[Izbavitelj (1976 film)|Izbavitelj]]'' ([[Krsto Papić]], 1976), ''[[Usporeno kretanje]]'' (Vanča Kljaković, 1979), ''[[Kiklop (1982)|Kiklop]]'' ([[Antun Vrdoljak]], 1982), ''[[Ljubavna pisma s predumišljajem]]'' (Zvonimir Berković, 1985).

Relja je dobitnik niza najviših priznanja: [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrade Vladimir Nazor]] za životno djelo, nagrade Dubravko Dujšin, Sterijine nagrade, Povelje grada Zagreba, pulske Zlatne arene, Zlatne nagrade Motovun film festivala, i mnogih drugih.