Mistras – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
fotka oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje |
m Vraćene izmjene 95.178.154.10 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Michael.Kramer oznaka: vraćanje |
||
Red 37:
God. 1249., Mistras je postao sjedištem latinske [[Kneževina Aheja|kneževine Aheje]] koja je osnovana 1205. godine nakon osvajanja [[Konstantinopolj|Konstantinopola]] tijekom [[Četvrti krstaški pohod|Četvrtog križarskog rata]]. Knez [[Vilim II. Villehardouin]], pra-nećak povjesničara Četvrtog križarskog pohoda, [[Geoffrey Villehardouin|Geoffreya Villehardouina]], je tu napravio svoju palaču. Već [[1261|1261.]] godine, Latini su dali Mistras, i druge utvrde, kao otkupninu za zarobljenog [[Vilim II.|Vilima II.]], kojeg su Bizantinci zarobili u [[Pelagonija|Pelagoniji]]. Bizantski car [[Mihajlo VIII. Paleolog]] ga je učinio prijestolnicom novoosnovane kneževine Moreje kojom su upravljali carevi rođaci, iako su njegovom cijelom obalom i otocima vladali [[Mletačka Republika|Mlečani]]. U usporedbi s ostatkom Carstva, Moreja je uživala blagostanje i gospodarski procvat. Za vrijeme cara [[Teodor I. Paleolog|Teodora I.]] postao je drugi grad po važnosti u Carstvu, odmah poslije [[Istanbul|Carigrada]], a Vilimova palača je postala drugom carskom [[rezidencija|rezidencijom]].
Mistras je bio i središtem bizantske znanosti, te je tu boravio neoplatonistički filozof [[Pleton]] sve do svoje smrti 1452. godine. On je značajno utjecao na [[neoplatonizam]] [[Rana renesansa|talijanske renesansne]], osobito nakon što je bio u pratnji cara [[Ivan VIII. Paleolog|Ivana VIII. Paleologa]] u [[Firenca|Firencu]] 1439. godine.
|