|
Uz klasični postupak snimanja i pohrane fotografija i pokretne slike na filmsku traku, krajem [[20. vijek|20. stoljeća]] javljaju se uređaji za snimanje pokretnih slika na magnetski medij video-snimači ('''[[video]] recorder''') i reproduciranje takvih snimaka - video -reproduktor ('''[[video]]- player'''). Usavršeni su i [[#objektiv|objektivi]] i brojni uređajii koji djelomično ili potpuno automatiziraju rutinske radnje pri snimanju u području: mjerenja osvijetljenosti, izračunavanja i automatske postave parametara za snimanje ([[#Relativni otvor o bjektiva|otvora]], vremena [[#ekspozicija|eksponiranja]] filma, automatskog uoštravanja), umjetnog rasvjetljavanja objekta - bljeskalice, nasnimavanja zvučnog zapisa i dr., što je sve bio preduvjet za razvoj današnjih kamera.
21. stoljeće unosi digitalnu tehnologiju i u svijet foto i kino- snimanja. Umjesto na fotoosjetljivi film, digitalna kamera sliku projicira na osjetilo slike, sastavljen od velikog broja fotoosjetljivih ćelija, koje digitaliziraju elemente slike, tj. svjetlosne veličine pretvaraju u skup podataka o položaju, nijansi boje i stupnju osvijetljenosti pojedinih mikroskopskih površinica koje čine sliku (tzv. [[piksel|pixel]] od engl. ''picture element''), a tako dobivene digitalne podatke upisuju u odgovarajućem obliku na svoju memoriju. Postoji mnoštvo različitih [[Digitalne kamere#Slikovni formati|slikovnih]] ili [[Digitalne kamere#filmski formati|filmskih formata]] (vrsta datoteka). Kao memoriju, dakle sredstvo za pohranu podataka, fotoaparati koriste '''[[Digitalne video -kamere#Memorijska kartica|memorijske kartice]]''', a „filmske“ kamere magnetsku traku, [[DVD]] disk (obično smaljenog promjera od 80 mm), a u novije vrijeme tvrdi disk (HDD) i također memorijske kartice većeg kapaciteta.
Digitalne kamere u širem smislu obuhvaćaju digitalne fotoaparate raznih klasa, te [[digitalneDigitalne video -kamere#|digitalne video -kamere]] za snimanje pokretnih slika (engl. "'''[[Digitalne video -kamere#|camcorder]]'''", koje u Hrvatskoj po inerciji i danas zovemo "filmske" kamere ili skraćeno "kamere", iako snimanje na klasičnu filmsku traku odlazi u prošlost. S digitalnom tehnikom, skokovito raste stupanj automatizacije, tako da skuplji fotoaparati omogućuju snimanje kraćih filmskih sekvenci, snimanje u potpunom mraku "nevidljivim" svjetlom koje emitira sama kamera, snimanje panoramskih snimaka sastavljenih od pet i više pojedinačnih snimaka, primjenu različitih efekata i dr, a filmske kamere automatski nasnimavaju i reproduciraju zvuk, nude opcije nekoliko vrsta "pretapanja" iz kadra u kadar, omogućuju reprodukciju na ugrađenom [[LCD monitor]]u ili na TV ekranu direktno iz kamere itd, a sve to bez, ili s minimalnom intervencijom snimatelja.<br /> Uz mnoge prednosti digitalnih kamera, karakteriziraju ih i brojne specifičnosti, od kojih neke možemo smatrati i nedostacima. Za očekivati je da će razvitak tehnologije ublažavati ove nedostatke.
[[Datoteka:Digital_Camera.jpg|allign="right"|thumb|250 px|'''Digitalna kompaktna napredna amaterska kamera''']]
U rasponu od noćnih snimaka (osobito [[teleskop]]ski snimci zvijezda i planeta) s vrlo oskudnim svjetlom, do otvorenih pejsaža na snijegu ili vodenim površinama i dr. vrijednosti trajanja ekspozicije kreću se u ekstremnim slučajevma u ogromnom rasponu od kojih pola sata do ispod 1/1000 sekunde. Uobčajena trajanja kreću se u rasponu od 1/500 do nekih 1/15 sekunde. Objektivima normalne žarišne duljine (kut obuhvata cca 50 stupnjeva) moguće je snimati "iz ruke" s ekspozicijama do 1/60, (eventualno 1/30 sekunde za manje zahtjevne snimke). Duže ekspozicije "iz ruke" uzrokuju neoštinu zbog nehotičnog pomicanja i vibracija kamere, pa se takvi snimci moraju snimati sa stativa, eventualno uz daljinsko aktiviranje okidača. Utjecaj trešnje i vibracija snažno raste s povećanjem žarišne duljine, dakle i s jakim zumiranjem.
Kod video -kamera (camcordera) nisu primjenjive duže ekspozicije zbog neophodnog standardnog broja (25) sličica u sekundi koji osigurava reprodukciju pokreta bez "poskakivanja". Stoga video -kamere u pravilu imaju svjetlosno jače objektive od fotoaparata (veće maksimalne otvore objektiva). Ponekad to ide na uštrb oštrine crtanja, koja kod pokretne slike nije toliko kritična kao kod fotografija za velika povećanja (plakate, postere, znanstvene, satelitske i sl. snimke).
=== [[Bljeskalica]] ===
Gornja slika je snimljena s osjetljivošću filma od 320 ASA (što i nije drastično visoka osjetljivost) uz dobro osvjetljenje, a donja uz oskudno osvjetljenje objekta. Na punom formatu (povećaj slike) uočljiva je napadna zrnatost, osobito na slabo osvijetljenoj snimci.
=== "Mrtvi pikseli" ili "Artefakti" (u video -snimcima) ===
Pojava bijelih piksela u slici koji tamo ne spadaju. Može biti posljedica grešaka CCD zaslona, ali je osobito učestala na video -snimkama, kao posljedica grešaka u prijenosu informacija prilikom konvertiranja snimke iz jednog filmskog formata u drugi. U video -snimci se prilikom montaže (npr. u pripremi za prženje na [[DVD]]) pojedinačne sličice s artefaktima mogu brisati ako ih nema suviše, što se neće primijetiti na reprodukciji. Na fotografijama se retuširaju ručno, a mogu se uklanjati i softverski.
Spomenute mjere za ublažavanje navedenih nepravilnosti uvijek idu na štetu bogatstva nijansi ili detalja ili oštrine, ali riječ je o perfekcionizmu koji uglavnom zadire u područje profesionalne prakse. Mnogi foto-editori imaju razne opcije i "filtre" za manipuliranje s ovim elementima.
==== [[MPEG]] Movie ====
==== VX ====
formati za kratke video -zapise u [[VGA]] formatu visoke razlučivosti za reprodukciju na računalu ili TV-u koje mogu snimiti neki digitalni foto-aparatifotoaparati. Dužina zapisa zavisi o raspoloživoj memoriji na memorijskoj kartici. Kod lošijih rješenja video -zapis je vrlo slabe kvalitete, s rezolucijom 320x240 ili čak 160x120 pixela, a dužina zapisa ograničena je na kratke sekvence od oko pola minute, neovisno o raspoloživoj memoriji. Snimanje u uzastopnim "nastavcima" je nemoguće, zbog dugog vremena pohrane snimka na memoriju, za kojega je aparat nesposoban za snimanje.
== Reprodukcija i obrada fotografija ==
== Poveznice ==
{{commonscat|Digital cameras}}
* [[Digitalna video -kamera|Digitalne video -kamere]]
* [[Digitalna fotografija]]
* [[Fotografija#Pojava digitalne fotografije|Pojava digitalne fotogrfije]]
| 