Štajnbas-Šipadove pruge – razlika između verzija

Zbog rastućeg straha od ulaska Italijana u rat i mogućnosti gubitka jadranske obale, glavnokomandujući austrougarskih snaga u Bosni naredio je spajanje Štajnbasove pruge sa željeznicama Bosne i Hercegovine. Zbog toga je pruga produžena od Čardaka (sada kao vojna pruga), pa kompletan dio [[Srnetica]] – Jajce pušten u saobraćaj 10. 1. 1916. godine. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – [[Plivska jezera sa kompleksom mlinоva|Plivska Jezera]] – Jezero – Volari – [[Šipovo]] – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – [[Mlinište]] – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – [[Potoci (Istočni Drvar)|Potoci]] – [[Srnetica]]. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke stanice, kasnije poznata pod nazivom [[ŠipadŠIPAD]]-ova stanica. Izgradnjom ove zgrade Jajce je dobilo dvije zasebne željezničke stanice.

U njima ŠipadŠIPAD je imao nekoliko većih i manjih radionica i pogona: kovačnicu, ložionicu za održavanje lokomotiva, stolarsko-tesarsku, sedlarsku radionicu, električni mlin, dizalicu za pretovar balvana i električnu centralu. Naselja su raspolagala i voznim parkom za eksploataciju šume, veterinarskom ambulantom, raznim magacinima — skla­dištima sa ljudskom i stočnom hranom, raznim tehničkim materijalom, rezervnim dijelovima, alatom, mazivom i go­rivom i eksplozivom.

* u vrijeme [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] krajem 1943.

U ovom periodu šumarstvo je sve više investiralo u putne komunikacije i auto prevoz, pa postepeno dolazi da prestanka rada pojedinih dionica ŠipadovihŠIPAD-ovih pruga. Na dan 1. 06. 1969. obustavljen je saobraćaj na dionici Srnetica - [[Šipovo]], a 1.06. 1975 i na najvećem dijelu pruge, od Prijedora do Drvara. Posljednja dionica od Drvara do Ličke Kaldrme zatvorena je 28. maj 1978, kada se u Jugoslaviji željeznički saobraćaj skoro u cjelosti odvijao na prugama normalnog kolosjeka.

Tokom izgradnje i austrougarske eksploatacije na ovim prugama saobraćale su parne lokomotive [[Germani|germanskog]] porijekla. Među najbrojnijima su bile lokomotive: "Weitzer", "O&K - Orenstein & Koppel OHG", "Maffei", "Krauss", "Krauss-Maffei AG", "Jung-Jungenthal GmbH" i još nekih drugih proizvođača. Pored ovih lokomotiva u Šipadovom periodu saobraćale su i novije lokomotive češkog porijekla "Škode" i po koja domaća parnjača "Đuro Đaković".

Za [[nacionalni spomenik Bosne i HercegovineBiH]] proglašeno je nekoliko građevinskih objekata i [[lokomotiva]]: