Feliks III – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 1:
{{Infokutija papa
|tip=papa
|počasni-prefiks=Papa Sveti
Red 14:
}}
'''Feliks III.''' (? - 492) ponekad navođen i kao '''Feliks II.'''<ref>Danas se [[Antipapa Feliks II|Feliks II.]] općenito smatra [[antipapa|protupapom]], ali u prošlosti to nije bio slučaj, te zbog toga drugi istinski papa imenom Feliks službeno nosi redni broj III. Pape Feliks III. i [[Feliks IV
Navodi se kako se rodio u [[rim]]skoj aristokratskoj porodici čiji su članovi tradicionalno pripadali [[rimski Senat|Senatu]]. Prije zaređenja se oženio i imao dvoje djece prije nego što mu je supruga umrla. Jedno od to dvoje djece je kasnije postalo pradjed pape [[Grgur Veliki|Grgura Velikog]].
Feliks III je 483. naslijedio [[Simplicije|Simplicija]], postavši prvi papa koji je na papsku stolicu stupio a da nije bio pod neposrednom vlašću [[rimsko Carstvo|rimskih careva]]. To je imalo značajne političke posljedice, s obzirom da je Italija tada bila pod vlašću [[germani|germanskog]] kralja [[Odoakar|Odoakra]] koji se suprotstavljao nastojanjima [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|istočnorimskog]] cara [[Zenon (car)|Zenona]] da svoj autoritet nametne na područja nekadašnjeg [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog Carstva]].
Zenon je 482. donio ukaz poznat kao ''[[Henotikon]]'' kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" [[nikejsko-halkedonsko vjerovanje]] sa [[mijafizitstvo]]m koje je sve više uzimalo maha u istočnim bizantskim provincijama. Papa Simplicije, koji nije bio konzultiran, tu odluku nikada nije prihvatio, smatrajući je izdajom [[Halkedonski sabor|Halkedonskog sabora]] i podilaženjem [[jeres u hrišćanstvu|hereticima]]. Njegov nasljednik je, pak, nakon bezuspješnih pokušaja da promijeni carevu odluku, godine 484. donio ukaz o [[ekskomunikacija|ekskomunicira]] konstantinopolski patrijarh [[Akakije od Konstantinopola|Akakije]] koji je bio tvorac formule ''Henotikona'', a također je svrgnut i [[Papa Petar III od Aleksandrije|Petar Mongus]], mijafizitski patrijarh Aleksandrije. Ni car ni izopćeni patrijarsi tu odluku nisu priznali, te je tako stvorena [[Akakijeva šizma]], prvi veliki raskol između [[западно хришћанство|zapadnog]] i [[источно хришћанство|istočnog kršćanstva]] koji neće biti formalno okončan sve do 519. godine.
| |||