Gorica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 81:
| bilješke =
}}
'''Gorica''' ili- '''Gorizia''' -([[nemački jezik|njemački]]: ''Görz'', [[furlanski]]:) '''Gurize'')' je mali grad u [[Julija|Julijskoj krajini]] na podnožju [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]] koje se vodi pod [[Kras (pokrajina)|Kras]] (Carso Goriziano, Gorički Kras, Goriški Kras), na sjeveroistoku [[Italija|Italije]] i granici sa [[Slovenija|Slovenijom]]. Predstavlja središte lokalne industrije, trgovine i turizma.
 
== Historija ==
Grad, čije se ime prvi put spominje [[1001]]. godine, s vremenom je postao sjedištem istoimene grofovije koja će u 16. vijeku doći pod vlast [[habsburg|dinastije Habsburg]]. Pod njihovom vlašću će, uz dva manja prekida, ostati nekoliko slijedećih vijekova. Slično kao i obližnjiostali gradovi [[Julija|Julijske pokrajine]] kao [[Trst]], [[Pula]] i [[Rijeka (grad)|Rijeka]], Gorica je uživala reputaciju kozmpolitanskog i multietničkog grada, a bila je i omiljeno odmaralište austrijske aristokracije. Od 1849. je autonomni grad u sastavu [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]].
[[Datoteka:Gorizia - Corso.jpg|alt=|lijevo|mini|266x266piksel|Gorizia-Gorica početkom XIX. st. ]]
Sve je to prekinuo ulazak Italije u [[prvi svjetski rat]]. U tom je ratu Gorica teško stradala, često prelazeći iz ruke u ruku za vrijeme krvavih [[Bitke na Soči|bitaka na Soči]]. Završetkom rata i raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Gorica je prema [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru]] iz [[1915|1915.]] prešla pod vlast [[Kraljevina Italija|Italije,]] gdjeu će,sastavu pogotovo[[Julija|Juliske nakonkrajine]]. Nakon dolaska [[fašizam|fašista]] na vlast, početipočelo je nasilno potalijančavanje ne-talijanskog, u slučaju Gorice [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva.
 
Zbog toga su na kraju drugog svjetskog rata [[Jugoslavija|jugoslavenski]] partizani pokušali u Gorici uspostaviti svoju vlast, ali su, slično kao i u slučaju [[Slobodni Teritorij Trsta|Trsta]], u tome spriječeni od strane zapadnih saveznika. Mirovnim ugovorom iz [[1947|1947.]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]], tj. [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] je dobila manji dio gradskog zemljišta, na kojem će 1950-ih sagraditi novi grad koji danas nosi ime [[Nova Gorica]]. Odnosi između dva grada su, s druge strane, bili izuzetno dobri, kako za vrijeme Jugoslavije, tako i nakon uspostavljanjaotcjepljenja Slovenije kao nezavisne države.
Sve je to prekinuo ulazak Italije u [[prvi svjetski rat]]. U tom je ratu Gorica teško stradala, često prelazeći iz ruke u ruku za vrijeme krvavih [[Bitke na Soči|bitaka na Soči]]. Završetkom rata i raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Gorica je prešla pod vlast Italije, gdje će, pogotovo nakon dolaska [[fašizam|fašista]] na vlast, početi nasilno potalijančavanje ne-talijanskog, u slučaju Gorice [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva.
 
Zbog toga su na kraju drugog svjetskog rata [[Jugoslavija|jugoslavenski]] partizani pokušali u Gorici uspostaviti svoju vlast, ali su, slično kao i u slučaju Trsta, u tome spriječeni od strane zapadnih saveznika. Mirovnim ugovorom iz 1947. Jugoslavija je dobila manji dio gradskog zemljišta, na kojem će 1950-ih sagraditi novi grad koji danas nosi ime [[Nova Gorica]]. Odnosi između dva grada su, s druge strane, bili izuzetno dobri, kako za vrijeme Jugoslavije, tako i nakon uspostavljanja Slovenije kao nezavisne države.
 
Granica između dva grada je trebala postati potpuno beznačajnom nakon primitka Slovenije u [[Evropska unija|EU]], ali se ponovno potezanje pitanja [[fojbe|fojbi]] i renesansa [[iredentizam|iredentizma]] u Italiji odrazio i na Goricu. Na emitiranje kontroverznog filma ''[[Srce u bunaru]]'', stanovnici Nove Gorice su reagirali ispisivanjem [[Josip Broz Tito|Titovog]] imena na slovenskoj strani granice.