Istarska županija – razlika između verzija

'''Istarska županija''' ([[talijanski]] '''Regione istriana''' [[međunarodni fonetski alfabet|[reˈdʒone istriˈana]]]), najzapadnija [[hrvatska]] [[županija RH|županija]] koja koja uključuje i najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3160 četvornihkvadratnih kilometara). Administrativno središte je [[Pazin]]/Pisino.

** Općina [[Kršan|Keršan]]/Chersano

** Općina [[Sveti Lovreč|Lovreč]]/San Lorenzo del Pasenatico

** Općina [[Svetvinčenat|Savičenta]]/Sanvincenti

Više od 206.000 žitelja ili 4,65% nacionalnog stanovništvastanovnika živi u Istarskoj županiji. [[Gustoća naseljenosti]] je 73 stanovnika/km&up2; prosječna starost stanovništva je 40,2 godine. [[Pula]] (Pola) je najveća urbana cjelina s 82.000 stanovnika (oko 105.000 na širem području grada). Oko 70,7% stanovništva živi u gradovima. Uz 29 općina brojna su i mnoga sela kojih u cijeloj Istri ih ima više od 600. Takozvani '''najmanji [[grad]] na svijetu''' - [[Hum]] koji je naseljen samo trima obiteljima (22 stanovnika).

U svakodnevnom životu govori se [[Čakavski dijalekt|čakavskim dijalektomzajikom]], [[Istriotski jezik|istriotskim]] i istrovenetskim dijalektima.

* [[NeopredijeljeniIstrijani]] i neopredijeljeni 21.978 ( 10,7 % )

Trenutačni župan: [[Ivan Jakovčić]] (IDS)

Dužina obale iznosi 445 [[km]], a s otocima 539.9 km. Veliki dio [[Istra|Istreistarskog]] poluotoka kao i istarski otoci ([[Cres]], [[Lošinj]], [[Sansego]], [[Ilovik]]) pripada [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-Goranskoj županiji]] i Sloveniji/Italiji, najzapadnija točka je u [[Savudrija|Savudriji]], dok je najjužnija točka u blizini [[Premantura|Premanture]] (''Kamenjak''Punta Premantura).

Tlo je pretežito vapneničko, pretežito s nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpi. Najviša točka je ''Vojak'' na planini [[Učka]] 1,401491 [[metar]]a nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.

Područja poput [[Jama Baredine|Jame Baredine]] blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. [[Limski Kanal]] je jedini [[fjord]] u [[Europa|Europi]] izvan [[Skandinavija|Skandinavije]]. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, [[Mirna]], samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale rijeke u regiji Istri su [[Dragonja]], [[Raša (rijeka)|Raša]]...

Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Bliže more, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja '''ekološki uzgojene hrane''' i kvalitetnog [[vino|vina]], te maslinarstvo. Obalna područja i otoci obiluju raznovrsnom Mediteranskommediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom [[makija|makijom]], (većinom [[crnika]] i [[planika]]). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokrivaju trećinu teritorija.

Poznati prirodni rezervati, '''[[Brijuni|nacionalni park BrijuniBrioni]]''' i '''[[Učka|Park prirode Učka]]''', zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su [[Limski Kanalkanal]], šuma u blizini [[Motovun]]a, ''Zlatni Rt'', ''[[Šijanska šuma]]'' u blizini Pule, zaštićeni krajolik ''Punta Premantura (Kamenjak)'' na najjužnijoj točci poluotoka, rezervat [[Palud]] ([[ornitologija]]) u blizini Rovinja. BrijunskiBrionski [[arhipelag]] je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.

Klima je Mediteranskamediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u [[Kolovoz]]u i najnižom prosječnom temperaturom od 5[[°C]] u [[Siječanj|Siječnju]]. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Jadransko more]] je toplije, dosežući 26°C u Kolovozuaugustu, a najhadnijenajhladnije u [[ožujak|ožujku]]martu (9-11°C). Ovdje postoje dvije vrste [[vjetar|vjetrova]] - [[bura]] koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjeverasjeveroistoka zimi, i jugo i [[jugoširoko]] koje donosi [[kiša|kišu]] ljeti. [[MaestralTramontana]] je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more, a [[maestral]] obratno.. [[Salinitet]] mora je 0.37%.

Rimljani su Istraski poluotok nazivali ''terra magica''. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena [[Histri]] koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dvaju vojnih pohoda, [[177]] Rimljani pokoravaju Histre.Padom zapadnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] [[476]], Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem [[6. stoljeće|6. stoljeća]], dolaze [[Hrvati]] i grade svoja prva naselja. [[789]] Istra pada pod vlast Franaka. [[1267]] postaje dio Mletačke republike, a [[1797]] dio Habsburške Monarhije (kratkotrajno pod vlašću [[Napoleon]]a od 1805-1813).

Počevši od [[1861]], Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Prema RapalskomLondonskom ugovoru ([[1915]]), od [[19201918]]. do [[1943]]. Istra je dio [[Italija|Italije]]. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj talijanizaciji i mnogi Hrvatiantifašisti završavaju u zatvoru. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Istra je priključena [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], te je tako ujedinjenajedan sadio maticomanektiran HrvatskomHrvatskoj. Velika većina Talijana izbjegla je u matičnu zemlju.

== GospodarstvoPrivreda ==

Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala ([[vapno]], [[cement]], [[opeka]], [[kamen]]), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su bile [[brodogradnja]] (ranih 1970-tih [[brodogradilište]] [[Uljanik]] je gradilo najveće brodove na svijetu) uništena pod kapitalističkom Hrvatskom i prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, [[turizam]] i [[trgovina]]. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju '''ekološki uzgojene hrane''', [[vino|vina]] i uzgoj [[masline|maslina]]