Politika – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje |
→Pojam politike i različito značenje reči "politika": Ubačen naslov filozofija politike oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje |
||
Red 10:
Definicija riječi politika se bazira na osnovu historije riječi i ideja. Ona se pored toga u velikoj mjeri inspiriše prihvaćenim koncepcijama i rječnikom. U humanističkim naukama treba se prepustiti općem mišljenju. Sociolozi su primjetili direktno podudaranje između jezika i stvaranja prava. Isto to se odrazilo i na političke pojmove. Umjesto različitih i spornih solucija, preovladava definicija koja je ''najviše'' prihvaćena.
Naime izraz politika dolazi od [[grčki jezik|grčke]] riječi ''polis, ta politiká, politeia,poliktika,politike''.
* ''[[polis]]'': grad-država, [[grad]], predjel, skup građana koji obrazuju grad
* ''politeia'': [[država]], ustav, politički režim, republika, državljanstvo
Red 25:
* politika kao ostvarivanje [[vlast]]i, odnosno raspolaganje društvenim resursima.
U pogledu 'sektora' politika se najčešće dijeli na ''ekonomsku'', ''financijsku'', ''socijalnu'',
Pojam '''apolitičan''', '''apolitičnost''' se u svakodnevnici namjerno iskrivljava svevši ga na osobe koje se ne žele baviti, tj. odbijaju pratiti stranačku dnevnopolitičku scenu, a zapravo se radi upravo o političnim ličnostima sa sasvim jasnim političkim stavom uslijed prepoznavanja sušine prevare te s time i prezirnim stavom prema stranačkoj političkoj praksi u autoproklamiranim 'demokratskim' sistemima. Čovjek kao društveno biće po prirodi stvari je i političko biće, kao što su još davno ustanovili stari Grci, a čak i 'prava' apolitičnost pustinjaka u sebi sadrži politički stav.
<br />
== Filozofija politike ==
O porijeklu, temelju, smislu i ''biti'' politike pita se ''filozofija politike'' u uskoj vezi s filozofijom [[Pravo|prava]] i [[Država|države]]. U tom sklopu mogući su različiti teoretski pristupi. prvenstveno takvi koji istražuju stvarne političke tvorevine kako to npr. čine [[Aristotel]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]] i [[Karl Marx|Marx]], ili pak takvi koji se prvenstveno bave nacrtima idealnih država u svojim ut6opijama kako to pokazuju [[Platon]], [[Tommaso Campanella|Campanella]] i [[Thomas More|Morus]]. Antička filozofija politike općenito smatra da je čovjek ''po prirodi'' političko biće (''zoon politikon'') koji se ''prijateljski'' udružuje u zajednicu radi zajedničkih potreba i ciljeva. Stupanj slobode koji se time postiže odlučuje o kojem je obliku države riječ - [[Monarhija|monarhiji]], [[Aristokracija|aristokraciji]] i [[Demokracija|demokraciji]], ili o obliku njihovog propadanja - [[Tiranin|tiraniji]], [[Oligarhija|oligarhiji]] ili [[Ohlokracija|ohlokraciji]]. [[Despotizam|Despocija]] ostaje izvan te podjele kao azijatski način vladavine svojstven npr. Perziji i bitno tuđ pojmu politike i grčkom načinu života. U suvremeno doba kao bitna ''antipolitika'' nastupa [[totalitarizam]].
Nasuprot grčkoj filozofskoj baštini novovjekovne teorije gotovo bez razlike poimaju politiku kao '''''silu''''' i '''''moć'''''. Bilo da zastupaju tezu da su za održanje države kao najvišeg cilja politike dopuštena ''sva sredstva'' kako to tumači [[Niccolò Machiavelli|Machiavelli]], bilo da državu shvaćaju kao Levijatana koji garantira građanski mir poput [[Thomas Hobbes|Hobbesa]] ili kao plod tzv. ''društvenog ugovora'' kako to zastupaju [[John Locke|Locke]] i [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseau]], svim je tim teorijama zajedničko uvjerenje da je državas ''sila iznad društva'' koja 'sebične međusobno zaračene pojedince' samo disciplinom i prisilom može udružiti u građansku zajednicu, pa odatle i politika dobiva pravo da se za to služi odgovarajućim metodama. Umjesto najrazboritijih i najboljih, kako je to smatrala antička Grčka, na čelo politike trebaju sada doći oni '''''najlukaviji'''''. Tek Hegel sinteom antičkog i modernog pojma politike opet postiže razinu razumijevanja njezine biti kao radnje ravnopravnih subjekata. Marxova kritika Hegelove filozofije države i prava smatra državu samo prividnom zajednicom, zapravo oblikom otuđenja društvenog čovjeka od svoje biti, politiku instrumentom klasne borbe i sredstvom ugnjetavanja i iskorištavanja radničke klase u kapitalističkom poretku, a istinsku emancipaciju vidi samo u svjetskoj revoluciji i 'ljudskom društvu bez države' s onu stranu svake politike (v. [[marksizam]]), a sličnih su stavova i [[Anarhija|anarhisti]].
== V. također ==
| |||