Stara Evropa – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{otheruses}}
 
[[Datoteka:European Middle Neolithic.gif|mini|desno|Evropa oko 4500-4000. pne.]]
'''Stara Evropa''' je naziv koji je prva počela upotrebljavati [[Marija Gimbutas]] kako bi opisala ono što je smatrala relativno homogenom i široko rasprostranjenom '''predindoveropskom''' [[neolit]]skom kulturom u [[Evropa|Evropi]]. U njenom glavnom djelu, ''The Goddesses and Gods of Old Europe: 6500–3500 B.C.'' (1982), ona je za sve te neolitske kulture koristila zajednički naziv ''Stara Evropa.'' [[Arheologija|Arheolozi]] i [[etnograf]]i koji rade na osnovu njenih hipoteza vjeruju da dokazi ukazuju na migracije [[indoevropski jezici|indoevropskih]] naroda na početku [[Brončano doba|bronačnog doba]] (tzv. [[kurgan]]ska hipoteza). Zbog svega toga su Gimbutas i njeni sljedbenici izraze ''[[Neolitska Evropa]]'', ''Stara Evropa'' i ''Predinoevropska Evropa'' smatrali sinonimima.
'''[[Stara Evropa]]''' je naziv koji je prva počela upotrebljavati [[Marija Gimbutas]] kako bi opisala ono što je smatrala relativno homogenom i široko rasprostranjenom [[neolit]]skom kulturom u [[Evropa|Evropi]] u periodu 6500 - 3500 pne. Izraz se odnosi na teritoriju od Egeja i [[Jadran]]a sa ostrvima na jugu, do [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Poljska|južne Poljske]] na sjeveru i [[Moldavija|Moldavije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]] na istoku. U njenom glavnom djelu, ''The Goddesses and Gods of Old Europe: 6500–3500 B.C.'' (1982), ona je za sve te neolitske kulture koristila zajednički naziv ''Stara Evropa.'' To je kultura matrijarhata, zemljoradnje i sjedilačkog načina života, jednakosti i mira, što je u suprotnosti sa kulturom koju su donijeli [[Praindoevropljani]] i koja je bila patrijarhalna, stočarska, mobilna i ratnički orijentisana.
 
Tokom sedmog, šestog i petog milenijuma p.n.e poljoprivrednici jugoistočne Evrope stvorili su kulturni obrazac uporediv sa istim takvim u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]], [[Anadolija|Anadoliji]] i [[Egipat|Egiptu]]<ref name="Tasić">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |title=Nenad N.Tasić - O značenju kvadrata i kruga u neolitskoj ornamentici |work=ANUBIH – Godišnjak, Knjiga XXXVII, Sarajevo, 2008 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Istovremeno stanovništvo ovog područja razvilo je daleko kompleksniju socijalnu organizaciju od njihovih zapadnih i sjevernih susjeda, izgradilo naselja koja su često bila mali gradovi,<ref>[https://www.academia.edu/8641305/High_precision_Tripolye_settlement_plans_demographic_estimations_and_settlement_organization Johannes Müller - High precision Tripolye settlement plans, demographic estimations and settlement organization]</ref><ref name="MüllerRassmann2016">{{Cite web |url=https://books.google.com/books?id=-3twCwAAQBAJ&pg=PT347&dq=Taljanky+15,600%E2%80%9321,000 |title=Johannes Müller - Trypillia Mega-Sites and European Prehistory: 4100–3400 BCE |work=Taylor & Francis 22 January 2016|accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> stvaralo religiju i vladajuće institucije.
 
Na oko 3000 arheoločkih nalazišta pronađeno je oko 30000 figurina, mnoštvo keramičkog posuđa, ukrašavanje vaza sa simbolima i raznim motivima, hramovi i svetilišta, pogrebna oprema, kao potvrda stepena razvijenosti tadašnje civilizacije.
 
Kulturu Stare Evrope moguće je podijeliti u 5 manjih cjelina:
* Egej i centralni Balkan - [[Sesklo kultura]] (7. milenijum), [[Starčevačka kultura]] (od 7-og do 5-og milenija)<ref name="Prvi neolit">{{Cite web |url=https://www.academia.edu/20161947/Starčevačka_kultura_The_Starčevo_Culture |title=J. Balen, Rajna Šošić Klindžić, Tomislav Hršak - Starčevačka kultura |work= Arheološki muzej u Zagrebu, 2014 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>, [[Vinčanska kultura]]
* Jadran - [[Impresso kultura]] (od 7-og do 5-og milenija), Scolaria period, [[Danilska kultura]], [[Kakanjska kultura]], [[Butmirska kultura]], [[Hvarsko-lisičićka kultura]]<ref name="Neolit u Bosni">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/35880029/Studije-o-Kamenom-i-Bakarnom-Dobu-u-Sjeverozapadnom-Balkanu-Alojz-Benac|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
* Srednji [[Dunav]] - Starčevačko - Kereška kultura, [[Kultura trakaste keramike]], [[Lenđel kultura]], Petrešti grupa, [[Tisa kultura]]
* Istočni Balkan - [[Karanovo kultura]] (od 7-og do 5-og milenija), [[Anzabegovo kultura]] (od 7-og do 5-og milenija), Marica kompleks, [[Boian kultura]]
* [[Moldavija]] i zapadna [[Ukrajina]] - [[Dnjepar-Don kultura]], [[Kultura Cucuteni]] (4500 - 3000 pne) (Tripolje)
 
== Reference ==
{{reference|2}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.eliznik.org.uk/RomaniaHistory/history-pre.htm Balkan pre-history summary]
Linija 10 ⟶ 24:
 
[[Kategorija:Arheologija]]
[[Kategorija:PrahistorijaNeolit]]