Starčevačka kultura – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[File:Neolithic expansion.svg|mini|desno|Migracije u neolitu sa Bliskog istoka, odakle su u Podunavlje dolazili glavni tokovi neolitizacije]]
[[File:Neolítico en Europa.png|mini|desno|]]
[[Datoteka:Starcevo culture.png|
'''Starčevačka kultura''' kultura je srednjeg [[neolitik]]a koja se prostirala središnjim dijeom [[Balkan]]a, a ime je dobila po lokalitetu [[Starčevo]], nedaleko od [[Pančevo|Pančeva]] u [[Srbija|Srbiji]]. Nastala je tako što je i i ovdje mezolitsko stanovništvo prihvatilo postepeno, posredstvom Male Azije, nove kulturne tekovine.<ref>Čović, 1976, s.17</ref>▼
[[Datoteka:Tuzla-Park sojenica.jpg|mini|desno|Rekonstrukcija neolitskog naselja u Tuzli]]
▲'''Starčevačka kultura'''
U centralnobalkanskoj regiji ima odlike karakteristične za tu kulturu: dominacija grube keramike, rijetka pojava slikanog ukrasa, barbotin ukras i, što je najupečatljivije, jednoslojna i kratkotrajna naselja. Na periferiji matične starčevačke oblasti, dolazi do mješanja ove kulture sa lokalnim varijantama srednjoneolitskih kultura kao što su Kris u Rumuniji, Kereš u Mađarskoj i Impresso u dijelovima Bosne i Albanije. Često se koristi naziv Starčevačko-kereško-kriška kultura.<ref name="Tasić">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2036.pdf |title=Nenad N.Tasić - Neolit u senci - još jedan osvrt na starčevačka naselja u Bosni |work=ANUBIH – Godišnjak, Knjiga XXXVI, Sarajevo, 2007 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Obzirom da su regionalne razlike očite nije moguće napraviti sinhronizaciju nalazišta, odnosno preciznu periodizaciju, što su pokušali brojni arheolozi (Milajčić 1949, Dimitrijević 1969, Draga Garašanin 1954, Milutin Garašanin 1971, Srejović 1971, Tasić 1994)
Prva iskapanja na lokalitetu Starčevo, koji se nalazio na lijevoj obali [[Dunav]]a, izveo je [[1939.]] [[Miodrag Grbić]]. Sredinom [[1950-ih|pedesetih godina]] 20. stoljeće, istraživanja su vodili [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]] i [[Draga Garašanin]]. Pronađene su dosta grube [[keramika|keramičke]] posude, ali i keramika s geometrijskim ornamentima, te i antropomorfne figure izrađene od pečene zemlje. Pronađena su i oruđa od kamena i kostiju. Datiranje nalaza nije sasvim pouzdano, ali se uzima da pokrivaju razdoblje petog tisućljeća pr. Kr. ▼
Zajedno sa Protosesklo kulturom u sjevernoj [[Grčka|Grčkoj]], Anzabegovo-Vršnik kulturom u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedonija]] i Čavdar-Kremilovci-Karanovo u [[Bugarska|Bugarskoj]] pripada grupi kultura pod nazivom FTN (First Temporate Neolithic), a odnosi se na najranije neolitske kulture u umjerenoj klimi Evrope.<ref name="Prvi neolit">{{Cite web |url=https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Igrali%C5%A1te&action=submit |title=J: Balen, Rajna Šošić Klindžić, Tomislav Hršak - Starčevačka kultura |work= Arheološki muzej u Zagrebu, 2014 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
== Porijeklo ==
▲
Milutin Garašanin, istraživač i lokaliteta Anzabegova u Makedoniji, zastupao je ideju o bliskim vezama balkanskog neolita sa kulturama [[Anadolija|anadolskog]] platoa. Garašaninov dobro poznati termin „balkansko-anadolski kompleks“ u osnovi naglašava visoki nivo srodnosti koji bi, po tom stanovištu, trebalo da postoji u materijalnoj i duhovnoj kulturi ova dva regiona.
<ref name="Tasić kvadrat">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |title=Nenad N.Tasić - O značenju kvadrata i kruga u neolitskoj ornamentici |work=ANUBIH – Godišnjak, Knjiga XXXVII, Sarajevo, 2008 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
Drugi stav iznio je [[Dragoslav Srejović]], koji je posle otkrića kulture [[Lepenski Vir|Lepenskog Vira]] težio povezivanju korjena starčevačke kulture sa [[mezolit]]skom kulturom [[Đerdap|đerdapskog]] prostora, dajući joj autohtoni karakter.<ref>[https://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-neolit.html Dragoslav Srejović - Kulture mlađeg kamenog doba na tlu Srbije]</ref>
Starčevačka kultura donosi početke stalnog naseljavanja stanovništva. Naselja su bila smještena na visokim riječnim terasama ili povišenim gredama, te na blagim padinama u riječnim dolinama. Otkrivanjem većeg dijela pojedinih starčevačkih naselja, uočene su određene pravilnosti u gradnji i rasporedu objekata u njima: isključivo se podižu jamski objekti - zemunice nepravilna oblika sa šatorastom krovnom konstrukcijom; stambene i radne jame skupljene su u grupama, a radne jame grupiraju se prema vrstama obrta. U razvijenim fazama grade se nadzemne pravougaone kolibe od pruća s podnicama od nabijene zemlje. Privredna osnova bila je stacionarna poljoprivreda sa nekoliko vrsta ([[pšenica|pšenice]], [[ječam|ječma]] i [[proso|prosa]]). Od životinja su se uzgajali govedo, manje ovce i koze te svinje. [[Lov]] i [[ribolov]] manje su bili zastupljeni, premda su na području Slavonije nađene i udice načinjene od kosti.
== Starčevačka kultura u Bosni i Hercegovini ==▼
Pokojnici su se pokapali unutar naselja, u zgrčenu položaju na boku. Oruđe i oružje izrađivalo se od različitih vrsta kamena cijepanjem i okresivanjem, glačanjem i brušenjem te od kosti i životinjskih rogova.
== Karakteristike keramike ==
U ostacima materijalne kulture najzastupljenija je keramika oksidacijski pečena, tj. uz prisustvo [[kiseonik]]a, što keramici daje crvenu ili oker boju. Najviše je zastupljena gruba keramika, rijetko sa slikanim ukrasima, sa nekoliko funkcionalnih oblika, od kojih se ističu zaobljeni lonci malo izvučenog ruba i zaobljenog dna, posude na nozi i zdjele. Često je ukrašavana ubadanjem urezivanjem, utiskivanjem ili plastičnim modeliranjem, a ponekad i kaneliranim barbotinom. Barbotinski način ukrašavanja je namjerno ogrubljivanje površine posude nabacivanjem razmućene gline, ponekad bez određenog plana. Najčešći oblici finog, mehanički glačanog posuđa su zdjele na ravnoj ili povišenoj nozi, ukrašavane linijskim slikanim motivima bijelom i tamnom bojom.
U starčevačkoj kulturi česti su predmeti kultnog obilježja kao što su žrtvenici na četvrtastom postolju sa četiri kratke noge ili trougaoni žrtvenici s trima zoomorfno oblikovanim nogama. Antropomorfnom oblikovanju pripadaju ženski i muški likovi u stavu oranta aplicirani kao niski reljefi. Figuralnu plastiku obilježavaju jednostavni stupasti kipići s tek naznačenim pojedinostima lica i prsa te voluminozno oblikovani ženski likovi s naturalističkim detaljima (crvenokosa boginja iz Donje Branjevine).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57829 Starčevačka kultura - Hrvatska enciklopedija]</ref><ref>[http://www.bastina-slavonija.info/TematskeCjeline.aspx?id=5 Slavonija, Baranja, Srijem - Vrela europske civilizacije]</ref>
▲== Starčevačka-impresso kultura u Bosni i Hercegovini ==
Na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine, postoje dva nalazišta, [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i [[Neolitska nalazišta na području Tuzle|Gornja Tuzla]].<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-1 |title=Starčevačka-impresso kultura |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Ponekad se ova nalazišta smještaju u „prelaznu zonu“ između neolita na jadranskoj obali i kontinentalnog neolita Balkana. Preplitanje dva stila ukrašavanja, dvije tradicije izrade keramike govori o specifičnoj mješavini kultura sa prevagom starčevačkih elemenata. [[Alojz Benac]] je ovu mješavinu nazvao Starčevačka-[[Impresso kultura]]. Nalazi sa ovih nalazišta omogućavaju proučavanje razvoja starčevačke kulture, njenog odnosa s neolitskim zajednicama jadranske oblasti, kao i za određivanje granica prodiranja starčevačke kulture na zapad.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
U Obre I, sudeći po prisustvu uređenog barbotine ukrasa i fragmenata sa krivolinijskim slikanjem radi se o relativno poznoj fazi starčevačko-impresso kulture. Tri rezultata C14 analize obrađena u laboratoriji u Los Angeles-u smještaju naalaze u Obre I u vrijeme oko 5500. p.n.e.<ref name="Tasić"/>
Nalazi Starčevo-impreso kulture na lokalitetu Gornja Tuzla pronađeni su u stratumu VI (5,45-4,9 m). Po raznolikosti i kombinacijama pravolinijskog ukrasa, pojave spiralnog slikanja, kao i ukrašavanja grube keramike u vidu kanelura i cik-cak barbotina, ova faza života u Gornjoj Tuzli smješta se na sam kraj Starčeva IIb. C14 analiza daje rezultate 5580. - 5475.god. p.n.e.
Istovremeno starčevački stratum u Gornjoj Tuzli pokazije i sličnosti sa Sesklo i Dimini neolitskim kulturama u Tesaliji, sa donjim stratumom iz Akropotamusa u Makedoniji i nalazima sa prostora Južne Morave u Srbiji.<ref name="Neolit u Bosni">{{Cite web |url=https://pdfslide.net/documents/alojz-benac-studije-o-kamenom-i-bakarnom-dobu-u-sjeverozapadnom-balkanu.html|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Na primjeru nalazima bogatog i dugotrajnog naseljavanja u Gornjoj Tuzli mogu se izvući zaključci o važnosti koje su naslage soli i slani izvori imali u toku naseljavanja već od perioda srednjeg neolita.<ref name="Tasić"/>
== Literatura ==
Linija 25 ⟶ 44:
* Draga Garašanin: Starčevačka kultura, 1954.
* Milutin Garašanin: Praistorija na tlu Srbije, 1973.
== Reference ==
{{reference|2}}
{{Praistorijske kulture na tlu Srbije}}
| |||