|
'''Također uraditi:''' Renaissance in Poland
{{renesansa}}
'''Renesansa u Poljskoj''' ({{lang-pl|Renesans, Odrodzenie}}; doslovno: preporod) trajala je od kasnog 15. do kasnog 16. vijeka i naširoko se smatra [[zlatno doba Poljske|zlatnim dobom]] [[kultura Poljske|poljske kulture]]. Pod vladavinom [[jagelovići|Jagelovića]], [[kruna Kraljevine Poljske]] (od 1569. dio [[državna zajednica Poljske i Litvanije|državne zajednice Poljske i Litvanije]]) aktivno je sudjelovala u širokoj evropskoj [[renesansa|renesansi]]. Višenacionalna poljska država prošla je kroz period kulturološkog rasta dijelom zahvaljujući vijeku bez velikih ratova - pored sukoba u slabo naseljenim istočnim i južnim graničnim područjima. [[Reformacija]] se proširila državom mirno i dovela do nasanka [[poljska braća|Poljske braće]], dok su se uslovi života poboljšali, gradovi rasli i izvoz poljoprivrednih proizvoda obogatio populaciju, naročito vlastelu (''[[šljahta]]'') koja je dominirala novim političkim sistemom [[zlatna sloboda|Zlatne slobode]].
== Pregled ==
[[Renesansa|Renesansni]] pokret, čiji je utjecaj potekao iz [[italija|Italije]], proširio se Poljskom otprilike u 15. i 16. vijeku. Mnogi talijanski umjetnici došli su u tu državu uz dobrodošlicu poljskih plemića, među kojima su bili [[Francesco Fiorentino]], [[Bartholommeo Berecci]], [[Santi Gucci]], [[Mateo Gucci]], [[Bernardo Morando]], [[Giovanni Battista di Quadro]] i ostali, kao i mislioci i učitelji poput [[Filip Callimachus|Filipa Callimachusa]], trgovci poput porodica Boner i Montelupi,<ref>{{cite web |url = http://encyklopedia.interia.pl/haslo?hid=88093|title = Montelupi |work = encyklopedia.interia.pl |publisher = |pages = |page = |date = |accessdate = 2010-08-14|language=pl}}</ref> te ostale istaknute ličnosti koje su se doselile u Poljsku od kasnog 15. vijeka u potrazi za novim prilikama. Većina ih se naselila u [[Kraków]]u, glavnim gradom Poljske do 1611. godine.
[[File:Jan Kochanowski with Ursula.png|thumb|upright|left|[[Jan Kochanowski]], pjesnik i pisac proze, sa svojom voljenom kćerkom]]
Renesansne vrijednosti plemenitosti čovjeka i moći njegovog razuma podržane su u Poljskoj.<ref name=mik_cul>[[Michael J. Mikoś]], ''Polish Renaissance Literature: An Anthology''. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. {{ISBN|978-0-89357-257-0}} [http://staropolska.pl/ang/renaissance/Mikos_renaissance/Cultural_r.html Cultural Background]</ref> Mnoga djela prevođena su na poljski i latinski sa klasičnog [[latinski jezik|latinskog]], [[grčki jezik|grčkog]] i [[hebrejski jezik|hebrejskog]], kao i savremenih jezika poput [[italijanski jezik|italijanskog]].<ref name=mik_cul/> [[Jagelonski univerzitet]], jedan od najstarijih na svijetu, prošao je kroz svoje zlatno doba između 1500. i 1535. godine, sa 3215 studenata koji su diplomirali u prvoj deceniji 16. vijeka – rekord koji nije prevaziđen do kasnog 18. vijeka.<ref name=mik_cul/> Period poljske renesanse, u kojem su intelektualne težnje podržavane, stvorio je mnoge izvanredne umjetnike i naučnike. Među njima bili su [[Nikola Kopernik]], koji je u svojem djelu ''[[De revolutionibus orbium coelestium]]'' predstavio [[heliocentrizam|heliocentričku]] teoriju svemira, [[Maciej of Miechów]], autor ''Tractatus de duabus Sarmatis...'' – do tada najtačnijeg [[geografija|geografskog]] i [[etnografija|etnografskog]] prikaza [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]; [[Bernard Wapowski]], [[kartografija|kartograf]] čije su se karte te regije pojavile u [[Ptolomej]]evoj ''[[Geography (Ptolemy)|Geografiji]]''; [[Marcin Kromer]] koji je u ''De origine et rebus gestis Polonorum libri...'' opisao i [[historija Poljske|historiju]] i [[geografija Poljske|geografiju Poljske]]; [[Andrzej Frycz Modrzewski]], filozof koji bavio [[vladavina|vladavinom]]; [[Mikołaj Rej]] koji je popularizirao upotrebu [[poljski jezik|poljskog jezika]] u poeziji; i [[Jan Kochanowski]], čije su ga pjesme na poljskom jeziku uzdigle u rang najistaknutijih [[slaveni|slavenskih]] pjesnika.<ref name=mik_cul/><ref name=mik_lit>[[Michael J. Mikoś]], ''Polish Renaissance Literature: An Anthology''. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. {{ISBN|978-0-89357-257-0}} [http://staropolska.pl/ang/renaissance/Mikos_renaissance/Literary_r.html Literary Background]</ref>
[[File:De revolutionibus orbium coelestium.jpg|thumb|upright|[[Nikola Kopernik|Kopernik]]' ''[[De revolutionibus orbium coelestium]]'']]
Mladi Poljaci, naročito vlastelinski sinovi ([[šljahta]]), koji su diplomirali na bilo kojoj od preko 2500 [[parohija|parohijskih]] škola, [[gimnazija]] i nekoliko akademija ([[Jagelonski univerzitet|Akademija u Krakovu]], [[Univerzitet u Vilnusu|Akademija u Vilnusu]], [[Akademija u Zamość]]), često su putovali u inostranstvo kako bi završili svoje obrazovanje.<ref name=mik_cul/> Poljski mislioci, kao što su Andrzej Frycz Modrzewski, [[Johannes Dantiscus]] ili [[Jan Łaski]], održavali su kontakt sa vodećim evropskim filozofima renesanse, poput [[Thomas More|Thomasa Morea]], [[Erazmo Roterdamski|Erazmom]] i [[Philipp Melanchthon|Philipom Melanchthonom]].<ref name=mik_cul/> Poljska nije samo sudjelovala u razmjeni glavnih kulturoloških i naučnih ideja i razvoja Zapadne Evrope, već je i proširila [[zapadna kultura|Zapadno naslijeđe]] istočno među [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskim]] nacijama.<ref name=mik_cul/><ref>{{cite book |author=Stephen J. Lee|title=Peter the Great |year=1993 |page=65|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=Routledge |location= |isbn=0-415-09279-5|url=|format= |accessdate=}}</ref> Na primjer, proces [[štampanje|štampanja]], [[latinski jezik]] i umjetnost sa slogovnim pjesništvom u [[poezija|poeziji]],<ref name=mik_cul/><ref>{{cite book |author=Nicholas Rzhevsky|title=The Cambridge Companion to modern Russian culture|year=1998 |page=34|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=Cambridge University Press|location= |isbn=0-521-47799-9|url=|format= |accessdate=}}</ref><ref>{{cite book |author=Elaine Rusinko|title=Straddling borders: literature and identity in Subcarpathian Rus|year=2003|page=74|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=University of Toronto Press|location= |isbn=0-8020-3711-9|url=|format= |accessdate=}}</ref> naročito u [[bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[ukrajina|Ukrajini]] (kroz [[Nacionalni Univerzitet Kyiv-Mohyla Akademije]]),<ref>{{cite book |author1=Aleksandr Kamenskiĭ |author2=David Mark Griffiths |title=36|year=1997|editor=David Mark Griffiths |page=36|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=M.E. Sharpe|location= |isbn=1-56324-575-2|url=|format= |accessdate=}}</ref> odakle se prenosila u [[rusija|Rusiju]] ([[Velika Moskovska Kneževina]]),<ref name=mik_cul/> koja je počela povećavati svoje veze sa zapadnom Evropom kao posljedica [[mongolsko osvajanje Rusije|mongolskog osvajanja Rusije]].<ref>{{cite web|author = Gerhard Rempel|url = http://mars.wnec.edu/~grempel/courses/russia/lectures/07tartar.html|title = The Tartar yoke|work = mars.wnec.edu|publisher = |pages = |page = |date = |accessdate = 2010-08-14|deadurl = yes|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070930230346/http://mars.wnec.edu/~grempel/courses/russia/lectures/07tartar.html|archivedate = 2007-09-30|df = }}</ref> Prve četiri štampane [[ćirilica|ćirilične]] knjige na svijetu objavljene su u Krakówu 1491. od strane Szwajpolta Fiola.<ref name=mik_lit/>
[[File:Stanisław Samostrzelnik, Św Stanisław.jpg|thumb|upright|left|Kralj [[Sigismund I Stari]] i biskup Piotr Tomicki kleče ispred [[Stanisław Samostrzelnik|Sv. Stanisława]], lisna forma ''Sata Sigismunda I'', [[Stanisław Samostrzelnik]], 1535.]]
Poticaji za razvoj umjetnosti i [[arhitektura|arhitekture]] bili su brojni. Kralj [[Sigismund I Stari]], koji je stupio na prijesto 1507. godine, bio je pokrovitelj mnogih umjetnika i započeo velik projekat - pod firentinskim arhitektom [[Bartolommeo Berrecci|Bartolommeom Berreccijem]] - prepravljanja stare rezidencije [[popis poljskih vladara|poljskih kraljeva]], [[zamak Wawel]], u modernu renesansnu rezidenciju.<ref name=mik_cul/> Sigismundov žar za renesansu nije bio isti samo kod njegovog sina, [[Sigismund II Augustus]], već i kod mnogih bogatih plemića i građana koji su također htjeli prikazati svoje bogatstvo, utjecaj i kulturološko razumijevanje.<ref name=mik_cul/> [[Kancelar]] [[Jan Zamoyski]] je 1578. započeo izgradnju [[idealni grad|idealnog renesansnog grada]], bio pokrovitelj stvaranja [[Zamość]]a (grada nazvanom po njemu), koji je uskoro postao važan administrativan, trgovinski i obrazovni grad renesansne Poljske.<ref name=mik_cul/> Dva najveća savremena poljska grada - Kraków (koji je privukao mnoge talijanske arhitekte) i [[Gdańsk]] (koji je privlačio većinom arhitekte iz Njemačke i Nizozemske) - vjerojatno je postigao najviše u tom dobu, ali mnogi drugi gradovi također su imali nove renesansne građevine.<ref name=mik_cul/>
Renesansno slikarstvo uvedeno je u Poljsku putem mnogih umjetnika imigranata, kao što su [[Lucas Cranach Stariji|Lucas Cranach]], [[Hans Dürer]] i [[Hans von Kulmbach]], a prakticirali su ga i poljski slikari poput [[Marcin Kober|Marcina Kobera]] (dvorskog slikara kralja [[Stefan Batory|Stefana Batoryja]]).<ref name=mik_cul/> Djela portretista stvorila su impresivnu galeriju, naročito reprezentativnu za one koji su mogli priuštiti da budu ovjekovječeni u njima.<ref name=mik_cul/>
[[File:Kober Anna Jagiellon in coronation robes.jpg|thumb|Portred kraljice [[Anna Jagiellon|Anne Jagiellon]] od Poljske, [[Martin Kober]], 1576.]]
Centar muzičke kulture bila je kraljevska rezidencija u Krakówu, gdje je kraljevski dvor primao mnoge strane i lokalne izvođače.<ref name=mik_cul/> Najvažnija djela renesanse u Poljskoj uključuju kompozicije, obično za [[lutnja|lutnju]] i [[orgulje]], i vokalne i instrumentalne, od plesova, preko [[polifonija|polifonije]], do religijskih [[oratorij]]a i [[misa]].<ref name=mik_cul/> [[Jan od Lublina]] je 1540. objavio ''Tablaturu'', u kojoj je prikupio najpoznatije evropske sastave za orgulje.<ref name=mik_cul/> [[Nicolaus Cracoviensis]] (Mikołaj od Krakówa) komponovao je mnoge mise, motete, pjesme, plesove i preludije.<ref name=mik_cul/> [[Mikołaj Gomółka]] bio je autor muzičkih obrada Kochanowskijevih pjesama (''[[Melodies for the Polish Psalter]]'').<ref name=mik_cul/> Najpoznatiji poljski kompozitor bio je [[Wacław z Szamotuł]], prepoznat kao jedan od izvanrednih renesansnih kompozitora.<ref name=mik_cul/>
Prva [[štamparska mašina]] uspostavljena je u Krakówu 1473. od strane njemačkog štampara [[Kasper Straube|Kaspera Straubea]] iz [[bavarija|Bavarije]].<ref name=mik_lit/> Između 1561. i 1600. godine, sedamnaest štamparskih kuća u Poljskoj objavljivalo je preko 120 naslova godišnje, sa prosječnim izdanjem od 500 kopija .<ref name=mik_lit/> Prvi potpun prevod [[biblija|Biblije]] na poljski jezik napravljen je 1561. od strane [[Jan Leopolita|Jana Leopolite]] ([[Leopolitina Biblija]]).<ref name=mik_lit/> Otprilike u to isto vrijeme objavljen je prvi poljski [[ortografija|ortografski]] rječnik ([[Stanisław Murzynowski]], 1551); gramatike i rječnici također su se umnožili.<ref name=mik_lit/> Poljska renesansa bila je [[višejezičnost|dvojezična]], pri čemu je govor ''[[šljahta]]'' bio mješavina poljskog i latinskog jezika, te su različiti autori oscilirali između poljskog, latinskog i mješavine da dva jezika ([[makaronski jezik]]).<ref name=mik_lit/>
Književnost je napredovala mimo dominacije religijskih tema.<ref name=mik_lit/> One su još uvijek bile prisutne, kao što se moglo vidjeti u mnogobrojnim prevodima Biblije, od kojih je najpoznatija bila [[Wujekova Biblija]] ([[Jakub Wujek]], 1599). Međutim, plemstvo nije brinulo samo o religijskim temamam a djela poljske renesanse odražavala su njihove materijalne i duhovne vrijednosti (vidjeti [[sarmatizam]]).<ref name=mik_lit/> Savremena poezija veličala je vrijednost [[Manorialism|manorijalnog]] života. Na primjer, Rej je slavio život i poziciju državnog plemića, dok je Kochanowski pisao o zadovoljstvima i ljepoti života na selu, okruženom prirodom.<ref name=mik_lit/> Književne forme varirale su, od [[ode]], [[pastoral]]a i [[sonet]]a do [[elegija]], [[satira]] i [[viteški roman|romansi]].<ref name=mik_lit/>
U [[applied sciences]], u učenjake tog perioda spadaju [[Jan Łaski]] (''John Lasco''), jevanđelski reformator, [[Maciej od Miechówa]] (''Maciej Miechowita''), pisac i predavač na univerzitetu, [[Nikola Kopernik]], astronom poznat na poljskom kao Mikołaj Kopernik, [[Wawrzyniec Grzymała Goślicki]] (''Laurentius Grimaldius Gosliscius''), politički mislilac i filozof; [[Marcin Kromer]], pisac i geograf; [[Andrzej Frycz Modrzewski]], pisac i filozof; [[Piotr Skarga]], jezuitski politički reformator; [[Józef Struś]], doktor, naučnik iz Poznańa; te mnogi drugi.
=== Značajni poljski renesansni umjetnici ===
[[File:Nagrobek Zygmunta Starego i Zygmunta Augusta.jpg|thumb|upright|Grobovi posljednjih Jagiellonsa u [[Sigismundova kapela]], prozvan je "najljepšim primjerom toskanske renesanse sjeverno od Alpa"<ref>{{cite book |author1=Johann Nimmrichter |author2=Wolfgang Kautek |author3=Manfred Schreiner |title=LACONA 6 proceedings|year=2007|page=125|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=|location= |isbn=3-540-72129-0|url=|format= |accessdate=}}</ref><ref>''The much admired Sigismund Chapel, called "the pearl of the Renaissance north of the Alps" by foreign scholars''.{{cite book |author=Joseph Slabey Rouček|title=Slavonic encyclopaedia|year=1949|page=24|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=Philosophical Library|location= |isbn=|url=|format= |accessdate=}}</ref>]]
Među najistaknutijim poljskim renesansnim piscima i umjetnicima, čija su postignuća postala istaknut dio poljskog nastavnog plana, su pjesnici [[Mikołaj Rej]], [[Jan Kochanowski]], [[Szymon Szymonowic]], [[Mikołaj Sęp Szarzyński]], [[Andrzej Krzycki]] i [[Johannes Dantiscus]], pisac [[Łukasz Górnicki]], kompozitor [[Wacław z Szamotuł]], kompozitor i pjevač [[Mikołaj Gomółka]], kipar Jan Michałowicz z Urzędowa i slikari [[Stanisław Samostrzelnik]] i [[Marcin Kober]]. Umjetnici i arhitekti koji su se naselili u Poljskoj i postigli značajno priznanje za svoj rad u toj državi su: [[Hans Dürer]], [[Hans (Süss) von Kulmbach]], [[Mateo Gucci]], [[Santi Gucci]], [[Bartholommeo Berecci]], [[Bernardo Morando]], [[Giovanni Battista di Quadro]] i drugi.
== Arhitekturalni trendovi i periodi ==
Poljska [[renesansna arhitektura]] dijeli se na tri glavna perioda.<ref>Harald Busch, Bernd Lohse, Hans Weigert, ''Baukunst der Renaissance in Europa. Von Spätgotik bis zum Manierismus'', Frankfurt af Main, 1960<br>Wilfried Koch, ''Style w architekturze'', Warsaw 1996<br>Tadeusz Broniewski, ''Historia architektury dla wszystkich'' Wydawnictwo Ossolineum, 1990<br>Mieczysław Gębarowicz, ''Studia nad dziejami kultury artystycznej późnego renesansu w Polsce'', Toruń 1962</ref> Prvi period (1500–1550) često se naziva "talijanskim", zato što je većina renesansnih građevina iz tog perioda izgrađena od strane talijanskih arhitekata koje je poljska vlastela pozvala iz [[firenca|Firence]]. Tokom drugog perioda (1550–1600), renesansni stil je postao čest i uključivao utjecaje od [[Nizozemska|holandske]] verzije renesanse kao i početaka [[manirizam|manirističkog]] stila. U trećem periodu (1600–1650), manirizam je postao popularan, sa prvim značajnim primjerima baroka (vidjeti [[Barok u Poljskoj]]).
=== Prvi period ===
[[File:Wawel Krakow June 2006 001.jpg|thumb|left|Dvorište [[zamak Wawel|zamka Wawel]] primjer je prvog perioda poljske renesanse]]
[[Zamak Wawel]] je 1499. djelimično uništen u požaru. Kralj [[Alexander Jagiellon]] 1504. je odabrao Eberharda Rosembergera kao glavnog arhitektu za renovacije. Kasnije ga je zamijenio Talijan Francesco Florentino, a, poslije njegove smrti, Bartolomeo Berrecci i Benedykt od Sandomierza. Kao posljedica njihovog rada kraljevski zamak je pretvoren u renesansnu rezidenciju u firentinskom stilu. U istom periodu drugi zamci i rezidencije sagrađeni su ili ponovo izgrađeni u novom stilu, a među njih spadaju [[Drzewica]] (izgrađena 1527–1535), [[Szydłowiec]] (ponovo izgrađen 1509–1532), [[Ogrodzieniec]] (ponovo izgrađen 1532–1547) i najznačajnije [[Pieskowa Skała]], ponovo izgrađena 1542–1580.
U prvom periodu poljske renesanse, crkve su se još uvijek većinom gradile u gotičkom stilu. U to vrijeme, samo su se nove kapele oko starih crkava ponekada gradile u novom stilu. Najizraženija među njima, [[Sigismundova kapela]] kod [[Wawelska katedrala|Wawelske katedrale]], izgrađena je 1519–33. od strane Bartolomea Bereccija.
=== Drugi period ===
[[File:Poland-00542 - Old Town Hall (30364934345).jpg|thumb|upright|[[Gradska vijećnica u Poznańu]], ponovno izgrađena iz gotičkog stila, [[Giovanni Battista di Quadro]], 1550–55]]
Renesansni stil postao je najčešći širom Poljske u njenom drugom periodu. U sjevernom dijelu države, naročito u [[Pomeranija|Pomeraniji]] i u [[Gdańsk]]u, radila je velika grupa umjetnika rođenih u Holandiji. Renesansni stil u drugim dijelovima Poljske varirao je pod lokalnim uslovima, stvorivši različite podstilove u svakoj regiji. Također, neki elementi novog manirističkog stila bili su prisutni. Arhitektura tog perioda dijeli se na tri regionalna podstila: "italijanski" – većinom u južnim dijelovima Poljske, gdje je najpoznatiji umjetnik bio Santi Gucci. "Holandski" – većinom u [[pomeranija|Pomeraniji]]; i "[[Kalisz]]-[[Lublin]] stil" ili "[[lublinska renesansa]]" u centralnoj Poljskoj - gdje su najistaknutiji primjeri izgrađeni u [[Lublin]]u i [[Kazimierz Dolny]].
Širom Poljske građeni su novi zamci, sa novim kvadrilateralnim oblikom oko dvorišta, sa četiri tornja na uglovima. U istaknute primjere spadaju: zamak kod [[Płakowice]] (16. vijek), zamak kod [[Brzeg]]a (ponovo izgrađen iz gotičke utvrde 1544–60.), zamak kod [[Niepołomice]] (ponovo izgrađen nakon požara 1550–71.), zamak kod [[Baranów Sandomierski]]ja (izgrađen 1591–1606., Santi Gucci), te zamak kod [[Krasiczyn]]a.
U mnogim gradovima podignute su nove građevine u renesansnom stilu. Sagrađena je nova [[Sukiennice|vijećnica tkanine (Sukiennice)]] u Krakówu. Gradske vijećnice sagrađene su ili ponovo izgrađene u: [[Tarnów]]u, [[Sandomierz]]u, [[Chełm]]u (srušena) i u [[Poznań]]u. Također, čitavi gradovi često su bili iznova dizajnirani. Primjeri renesansnog urbanog planiranja preživjelo je do modernog doba u [[Szydłowiec]]u i [[Zamość]]u.
[[File:Gdańsk Zielona Brama.jpg|thumb|right|Zelena kapija u [[Gdańsk]]u]]
Primjeri pomeranske renesanse pod utjecajem Sjeverne Evrope umjesto Italije bili su: Zelena kapija u Gdańsku (izgrađena 1564–1568., Hans Kramer); Brdska kapija u Gdańsku (Willem van den Blocke ju je završio 1588. godine); Veliki Arsenal u Gdańsku (izgrađen 1602–1606., Anton van Obberghen); te Stara gradska vijećnica u Gdańsku (izgrađena 1587–1595., vjerojatno od strane Antona van Obberghena).
Karakteristična laicizacija života tokom renesanse i reformacije rezultirala je samo malim razvojem u sakralnoj arhitekturi. Kapele su se većinom gradile u renesansnom stilu, ali neke crkve su se također ponovo gradile, a među njima i: katedrala u [[Płock]]u (ponovo izgrađena poslije požara od strane arhitekata Zanobija de Gianotisa, Cinija, Filippa di Fiesolea, što je kasnije ponovo uradio [[Giovanni Battista di Quadro]]); te kolegijat u [[Pułtusk]]u (ponovo izgrađen od strane Johna Batiste od Venecije). Samo je nekolicina crkava novoizgrađena, kao što je [[studentska crkva]] sv. Thomasa u [[Zamość]]u.
=== Treći period ===
[[File:Renaissances houses in Zamość.JPG|thumb|right|"Jermenske kuće" u [[Zamość]]u]]
Požar u [[Wawel]]u i pomijeranje prijestilnice u [[Varšava|Varšavu]] 1596. zaustavilo je razvoj renesanse u Krakówu, kao i Gdańsku. Također, rastuća moć jezuita i [[kontrareformacija|kontrareformacije]] dali su poticaj razvoju [[maniristička arhitektura i kiparstvo u Poljskoj|manirističkoj]] arhitekturi i novom stilu – [[barok]]u (vidjeti i [[Barok u Poljskoj]]). Najvažniji primjer rastuće [[manirizam|manirističke]] arhitekture u Poljskoj je kompleks kuća u [[Kazimierz Dolny]] i [[Zamość]]u.
== Povezano ==
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Maniristička arhitektura i kiparstvo u Poljskoj]]
* [[Historija Poljske (1385–1569)]]
* [[Vojvodski zamak, Szczecin]]; [[Vojvodstvo Pomeranija]]
== Bilješke ==
{{Reflist|2}}
== Vanjske poveznice ==
{{commons category|Renaissance in Poland}}
*[http://www.jasinski.co.uk/wojna/ Ratovanje u renesansnoj Poljskoj]
|
