Francis Bacon – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ismie
m Vraćene izmjene 31.47.26.107 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
oznaka: vraćanje
Red 1:
{{about|filozofu i državniku|slikara iz 20. stoljeća|Francis Bacon (slikar)|druga značenja|Francis Bacon (razvrstavanje)}}
iosdji
{{Filozof
| regija = Zapadnjačka filozofija
| era = [[Renesansna filozofija]]
| slika = Francis Bacon.jpg
| opis_slike = Sir Francis Bacon
| ime = Francis Bacon
| rođenje = [[22. 1.|22. siječnja]] [[1561]].<br />{{flagicon|Engleska}} [[London]], [[Kraljevina Engleska|Engleska]]
| smrt = [[9. 4.|9. travnja]] [[1626]].<br />{{flagicon|Engleska}} [[Highgate]], [[Kraljevina Engleska|Engleska]]
| škola_tradicija = [[empirizam]]
| glavni_interesi = [[gnoseologija|epistemologija]], [[logika]]
| poznate_ideje =
| utjecaji = [[Demokrit]], [[Platon]]
| utjecao_na = [[Denis Diderot]], [[David Hume]], [[Thomas Hobbes]]
}}
'''Francis Bacon, 1. vikont Sentolbanski''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈfɹɑːnsɪs ˈbeɪkən ~<nowiki>]</nowiki>]] ([[London]], 22. siječnja 1561. – Highgate, 9. travnja 1626.), [[Englezi|engleski]] filozof, [[pravo|pravnik]] i [[politika|državnik]]. Bio je jedan od vodećih osoba na području prirodne filozofije i znanstvene metodologije na prijelazu iz [[renesansa|renesanse]] u moderno doba.<ref name=autogenerated2>[http://plato.stanford.edu/entries/francis-bacon/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> Zbog toga se smatra jednim od utemeljitelja [[novi vijek|novovjekovne]] znanosti i filozofije.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 115.</ref>
 
Živio je u vrijeme prvobitne akumulacije [[kapital]]a, razvoja [[industrija|industrije]] i [[trgovina|trgovine]]. Suvremenik je [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] i kraljice Elizabete. Za vladavine [[James I.|Jamesa I.]] popeo se čak do položaja [[lord kancelar|lorda kancelara]].
'''[[Francisco Pizzaro|Fr]]<nowiki/>ont Sentolbanski''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈfɹɑːnsɪs ˈbeɪkən ~<nowiki>]</nowiki>]] ([[London]], 22. siječnja 1561.
 
== Životopis ==
Studirao je na Trinity Collegeu, Cambridgeu i Gray's Innu u Londonu, da bi po završetku studija (1577.) krenuo s engleskim veleposlanikom Sir Amiasom Pauletom u [[Pariz]]. Nakon očeve smrti započeo je političku karijeru u Donem domu [[parlament Ujedinjenog Kraljevstva|engleskog parlamenta]]. Ulazak u visoku politiku osigurao mu je politički memorandum "Pismo savjeta kraljici Elizabeti" (''A Letter of Advice to Queen Elisabeth'').<ref name="autogenerated2">[http://plato.stanford.edu/entries/francis-bacon/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref>
Rodio se u [[plemstvo|plemićkoj]] obitelji oca Sir Nicholasa Bacona, civilnog službenika u vladi kraljice [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] i majke Anne Coke Bacon, kćeri Sir Anthonyja Cokea, koja je ujedno bila i teta Williama Cecila, lorda od Burghleya.<ref name=autogenerated1>Eliksir i kamen, str. 214.</ref> <ref name=autogenerated2 />
 
Studirao je na Trinity Collegeu, Cambridgeu i Gray's Innu u Londonu, da bi po završetku studija (1577.) krenuo s engleskim veleposlanikom Sir Amiasom Pauletom u [[Pariz]]. Nakon očeve smrti započeo je političku karijeru u DonemDonjem domu [[parlament Ujedinjenog Kraljevstva|engleskog parlamenta]]. Ulazak u visoku politiku osigurao mu je politički memorandum "Pismo savjeta kraljici Elizabeti" (''A Letter of Advice to Queen Elisabeth'').<ref name="autogenerated2">[http://plato.stanford.edu/entries/francis-bacon/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref>
 
Godine [[1593]]. izgubio je naklonost kraljice Elizabete I., pa je prihvatio patronat Grofa od Essexa, kojemu je služio kao politički savjetnik. Godine [[1606]]. po dolasku na vlast [[Škotska|škotskog]] kralja Jakova VI., koji je preuzeo englesku krunu pod imenom ''[[James I Stuart|Jakova I.]]'', Bacon je imenovan [[vitez]]om, a potom je preuzeo dužnost državnog odvjetnika (1607.) i državnog tužitelja (1613.).<ref name=autogenerated2 />
Linija 22 ⟶ 40:
# '''Predrasude kazališta''' - nastaju iz poštovanja autoriteta. Bacon je smatrao da su ove predrasude najopasnije jer nastaju iz poštovanja autoriteta. Čovjek poštujući neki autoritet prihvaća sve što taj autoritet misli i radi, pa tako i njegove greške. To je kao u kazalištu kada autoritet glumaca stvori atmosferu, za koju publika misli da je stvarna, a u stvari ona je umjetna.
 
Iako je zagovarao [[empirizam|iskustvo]] i promatranje pojava, Baconova misao bila je ukorijenjena u [[hermetizam|hermetizmu]], zbog čega neki njegovi stavovi odražavaju [[Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim|Agrippinu misao]] i utjecaj [[rozenkrojceri|rozenkrojcerskog hermetizma]].<ref name="autogenerated1">Eliksir i kamen, str. 214.</ref>
 
== Djela ==