Gustav II Adolf od Švedske – razlika između verzija

 

==== Bitka kod Lützena i smrt Gustava Adolfa ====

[[Datoteka:Battle of Lutzen.jpg|mini|300px|Smrt Gustava Adolfa tijekom bitke kod Lützena]]

Bitka kod Lützena se vodila 16. studenog 1632. Vojske su se srele već oko devet sati ujutro, ali im je zbog lošega vremena trebalo još dva sata da se grupiraju te da započnu borbu. Gustav Adolf je pod zapovjedništvom imao 12 800 pješaka, 6 200 konjanika te 60 topova. Wallenstein je zapovijedao s 10 000 pješaka, 7 000 konjanika te 24 topa. Uz to carska je vojska računala na pojačanje od oko 3 000 pješaka i 2 000 konjanika. Bitka je od samog početka išla u prilog Gustavu Adolfu, ali ne samo zbog nadmoćnih topova i mušketa. Finska laka konjica ([[Hakkapeliitta]]) je uspjela zaobići Wallensteinovu vojsku te vršiti pritisak s leđa. Upravo u tom trenutku je stiglo pojačanje na čelu s Pappenheimom koji je spriječio daljni prodor finske konjice. No Pappenheimov protunapad nije urodio plodom, on sam je zadobio teške ozljede zahvaljujući švedskom topništvu. Kasnije je podlegao tim ranama. Sukob dviju konjica se nastavljao, oko jedan sat popodne sam kralj Gustav Adolf je poginuo na čelu konjičkog juriša. Dim vatrenog oružja i gusta magla su još neko vrijeme skrivali smrt kralja. Njegov nestanak je paralizirao uspješan prodor konjice preko desne strane Wallensteinove vojske. Nakon dva sata njegovo tijelo je pronađeno i potajno odvedeno s bojišta. Iako je Gustav Adolf poginuo u toj bitci, protestanti su na kraju izborili pobjedu te katolike natjerali u bijeg. Bitka je trajala do navečer, gubitci su na obje strane bili veliki: 6 000 vojnika na švedskoj strani, na carskoj strani je poginulo samo 3 500 vojnika. Protestanti su odnijeli pobjedu, ali zato su je skupo platili. Adolf. On ih je međutim navodno vidjevši kako se sjajno bore nazvao "novim plemenom đavola". {{Nedostaje izvor}}

 

== Porodično stablo ==