Bosanska kuća – razlika između verzija

'''Bosanska kuća''' je naziv za osnovnu arhitektonsko-urbanističku cjelinu u gradovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu od XVI. do XIX. Stoljećastoljeća, rađena u stilu [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|osmanske arhitekture]].<ref name="BejtićA"/>

Stambeni objekat nije samo kuća, već je to arhitektonski ansambl ansambl kojeg čine: kuća, avlija i bašta. Ovaj princip bio je pravilo u stambenoj arhitekturi osmanskog doba. Ovisno o regionu, interpretacija ovog principa mogla je biti različita, ali je ona uvijek prepoznatljiva.<ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>

Dvorište, okućnica ili avlija je dio kompleksa u kojem se obavljaju domaćinski poslovi. U njoj su smješteni: kuhinja, drvarnica, nužnik, staja, ostava-magaza, česma, vratnica (kapija), i cvijetnjak. Ograđena je visokim zidom po kojem se ponekad postavljao paravan od dasaka. Avlije su pokaldrmljene kamenim oblutkom, i zasađene [[loza|lozom]], cvijećem i zelenilom.

Nastala je kao posljedica prilagođavanja gradnje na skučenom i kosom terenu. Na tipu [[Bosanska ku#akuća JajcebosanskeJajce|bosanske kuće Jajce]] osobito je izražena horizontalna raščlanjenost na puno, kamenom rađeno prizemlje, za zimske uslove stanovanja, i veoma laganu, jako perforiranu bondručnu konstrukciju sprata, za boravak ljeti. I tip krova – dinarski, u duhu je ambijenta. Njena kompaktna masa je koncipirana tako da može poslužiti i u odbrambene svrhe.

'''Stambeni kompleks porodice Velagić''' je smješten oko 200 m nizvodno od izvora rijeke [[Buna|Bune]]. Građen je 1776. godine. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 20. do 26. januara 2004. godine, kuća je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Mostar_Velagicevina_kompl%20BH.pdf |title=Kuća Velagećivina |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. stambeni kompleks Velagićevine, iako sačuvan u svom izvornom obliku, u relativno lošem stanju, koje je proizašlo usljed neodržavanja stambenog kompleksa i nezakonite gradnje novog stambenog objekta i ugostiteljskog objekta sa ribogojilištem u njegovoj neposrednoj blizini.

'''Stambeni kompleks porodice Biščević - Lakšić''' je na obali [[Neretva|Neretve]], a jedan dio kuće je na dva veoma visoka i smjelo postavljena kamena stuba, što ovu kuću čini kao najsmjelije komponovano djelo stambene arhitekture iz osmanskog perioda u Mostaru. Datira s kraja XVIII. i početka XIX. stoljeća. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 20. do 26. januara 2004. godine, kuća je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=9 |title=Kuća Biščević-Lakšić |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref>

'''Stambeni kompleks porodice Muslibegović''' (Velagićevina) nalazi se u [[Mostar]]u. Potiče iz druge polovine 18. vijeka. Pripada objektima sa centralnim holom koji je i najvrednije rješenje dispozicije, jer je hol najmanje izložen spoljnim uticajima. Ovaj tip kuća koristio se još u anatolsko-turskoj arhitekturi u kojoj je bio korišćen za medrese, [[Džamija|džamije]] i velike građevine. Od XVIII vijeka počeo se primjenjivati prvo u kućama vladara, a zatim i među građanstvom. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 20. do 26. januara 2004. godine, kuća je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=9 |title=Kuća Muslibegović |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Nakon rekonstrukcije, stambeni kompleks je u dobrom stanju. Fondacija AKTC koristi je za smještaj i kancelarije svojih saradnika.