Banka na Obali u Sarajevu – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: mini|desno|Zgrada Banke na Obali '''Banka na Obali''', bivši Objekat Filijale austrougarske banke, nalazi se na desnoj obali rijeke Miljacka|Mi…
 
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[File:BOR Bank in Sarajevo.JPG|mini|desno|Zgrada Banke na Obali]]
'''Banka na Obali''', bivši Objekat Filijale austrougarske banke, nalazi se na desnoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]], u neposrednoj blizini [[Drvenija most]]a, u Sarajevu [[Sarajevo|Sarajevu]], [[BiH]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 4. decembra 2009. godine, donijela je odluku da se zgrada, proglasi za [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Narodna%20banka%20BOS.pdfnacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=12 |title=Zgrada Narodne banke u Sarajevu|work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća),.
== Historija ==
 
Red 7:
Do pojave stilskih elemenata [[Secesijska arhitektura u Bosni i Hercegovini|secesije]] u arhitekturi u Bosni i Hercegovini 1898. godine, proteklo je punih dvadeset godina. Naziv ecesija nastao je u [[Beč]]u s kraja 19. stoljeća pod uticajem internacionalnog pokreta u umjetnosti. Tadašnji arhitekti pratili su moderna zbivanja, i secesija je relativno brzo prihvaćena. Arhitektura Bosne i Hercegovine ušla je u novu fazu umjetničkog uticaja na ovim prostorima, ali nije uticala da se u potpunosti odbace tradicionalni stilovi, prvenstveno u izgradnji sakralnih i javnih objekata.
 
U pošetkupočetku je secesija imala formalni pristup, gdje se vanjskim efektima nastojao stvoriti arhitektonski utisak blizak secesiji, uz primjenu raznih ukrasnih elemenata. Na putu ka modernoj arhitekturi, u daljnjoj fazi, doći će i do primjene geometrijskih elemenata<ref name="Spasojević">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110738844/B-spasojevic-Arhitektura-Stambenih-Palata-Austrougarskog-Perioda-u-Sarajevu-1999-Drugo-Izdanje |title= Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-|work= RABIC Sarajevo, 1999 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>.
 
Objekat Banke na Obali prema projektu arhitekte [[Rudolf Tenies|Rudolfa Teniesa]] je sagrađen 1913. godine.<ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Lokacija za banku je izabrana iz tog razloga što je ovaj prostor zahvaljujući blizini doma oficira, oficirske kasarne i mosta, bio izuzetno prometan, kao i danas. Spratnost objekta uslovio je Građevinski red. Na desnoj obali Miljacke bilo je dozvoljeno građenje samo dvospratnih kuća na potezu od [[Gradska vijećnica Sarajevo|Vijećnice]] do mosta Drvenija, a od Drvenije do Skenderije mosta mogle su se podizati jedino niske jednospratne kuće, i to sa dvorištem prema rijeci.
 
Od izgradnje, namjena zgrade nije mijenjana. U periodu kada je izgrađen objekat u njemu je bila smještena Filijala austrougarske banke. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u njoj je bila smještena Investiciona banka, a danas je sjedište „BOR banke”.
 
== Opis ==
Red 18:
Ulaz se nalazi sa južne strane gdje su izvedena tri portala od kovanog željeza, i predstavljaju najljepši primjer secesije u ovom objektu. Centralni dvokrilni portal se koristi kao glavni ulaz.<ref name="Pašić">{{Cite web |url= http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Amir-Pašić-Arhitektura-BH-1878-1918_opt.pdf |title= Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918) |work=Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014 |accessdate= 10. 9. 2017}}</ref>
 
Iznad sva tri portala kao tjemeni (zaglavni) kamenovi predstavljeni su portreti-likovi s etničkim obilježjima. Snažnih su volumena, usklađeni sa arhitekturalnom snagom zdanja, pri čemu je skulptor sačuvao plastični i psihološki integritet lika-portreta. Središnji lik predstavlja glavu bosanskog seljaka s turbanom, a druga dva bi mogli biti personifikacija austrijske i ugarske populacije. Kao da su ta tri lika simbolična predstava od zvanične politike zagovaranog trijalizma - aktuelnog pitanja pod kraj austrougarske vlasti u Bosni i HercegoviHercegovini.
 
Iznad ulaznih portala izvedena su četiri prislonjena kolosalna stuba. Stubovi su postavljeni na baze sa kapitelima, arhitravom i frizom od medaljona i floralnih motiva, te nose duboki timpanon sa skulpturama i grbom u sredini.