Peti krajiški partizanski odred – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 6:
|vrijeme= [[februar]] [[1942]].
|mesto= [[Gruborski Naslon]] kod [[Drvar]]a
|formacija= TriDva bataljona <brkod />osnivanja, kasnije još dva
|jačina=
|komandant=[[Slavko Rodić]], politički komesar [[Ilija Došen]], zamjenik komandanta [[Milutin Morača]], zamjenik političkog komesara [[Nikola Kotle]]
|komandant='''[[Slavko Rodić]]'''
|zamjenik komandanta='''[[Milutin Morača]]'''
|politički komesar='''[[Ilija Došen]]'''
|bitke=
|odlikovanja=
}}
'''Peti krajiški partizanski odred''' formiran je izdvajanjem iz [[Prvi krajiški partizanski odred|Prvog krajiškog partizanskog odreda]] jedinica sa područja [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], [[Drvar]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]].
 
=== Formiranje Drvarsko-Grahovskog bataljona ===
Početkom januara 1942. godine, [[Ljubo Babić]], dotadašnji komandant Prvog KNOP odreda, sa grupom komunista upućen je na drvarski i grahovski srez. Dobili su zadatak da rade na intenzivnijem obnavljanju partizanskih četa i bataljona i bržem otpočinjanju borbi protiv Italijana i [[Četnici|četnika]] i na tom sektoru. Tokom januara-februara 1942. na drvarskom srezu su obnovljene partizanske čete i formiran novi partizanski bataljon, najprije u okviru Prvog, a kasnije Petog krajiškog odreda.
 
Četvrti bataljon (Drvarsko-grahovski, u sastavu Prvog krajiškog NOP odreda)): Štab bataljona: komandant [[Milutin Morača]], političk komesar Ljubo Babić, a poslije njegovog odlaska - Simo Tadić, zamjenik komandanta [[Milan J. Bosnić]], zamjenik političkog komesara Ilija Materić.
 
:Prva četa- Drvarska (Šipovljanska): komandir Mile Kecman, pa Stevo Kecman Perić, politički komesar Šimo Tadić pa Jovo Rodić, zamjenik političkog komesara Pero L. Materić;
Red 25:
:Treća četa - Kamenička: komandir Jandrija Tomić Čić, politički komesar Nikola Kotle pa Vicuka Šobot zv. Sjeđega, zamjenik komandira Jole Marić, zamjenik političkog komesara Stevan Balaban;
:Četvrta četa - Cvjetnička: komandir Đorđe Rodić pa Pero Pilipović Perica, politički komesar Dragan Rodić pa Boro Kecman, zamjenik komandira Milorad Medić;
:Peta četa - Resanovačka (Grahovska): komandir Simo Bajić, politički komesar Mirko Radinović.<ref name="Bokan">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00003/508.htm |title= Branko J. Bokan, 1988 -PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED |work= |accessdate= 9. 2.
2016}}</ref>
 
=== Formiranje Petog KNOP odreda ===
Prilikom povratka sa savjetovanja iz [[Skender Vakuf|Skender Vakufa]], 23. februara 1942., veći broj delegata susreo se u Bočcu sa Lepom Perović, članom Povjerenstva PK KPJ za Bosansku krajinu, a sutradan i s [[Kosta Nađ|Kostom Nađom]], novoimenovanim komandantom Operativnog štaba za Bosansku Krajina. U Bočcu je tada donijeta odluka da se odizdvajanjem iz Prvog krajiškog NOP odreda jedinica s područja petrovačkog, drvarskog okrugai grahovskog sreza formira poseban - Peti KNOPkrajiški NOP odred i imenovan njegov štab: komandant [[Slavko Rodić]], politički komesar [[Ilija Došen]], zamjenik komandanta [[Milutin Morača]], zamjenik političkog komesara [[Nikola Kotle]].
 
Odred se tada sastojao od Petrovačkog i novoformiranog Drvarsko-grahovskog bataljona. U vrijeme formiranja odred je raspolagao sa:
* pušaka – 920
* puškomitraljeza – 34
Linija 37 ⟶ 38:
* bataljona – 3
* četa – 14
* boraca – oko 1100<ref name="Bokan"/>
 
Na planini Jadovnik 27. marta 1942, formiran je i partizanski '''bataljon »Gavrilo Princip«''', za čijeg komandanta je postavljen Rade Zorić, a za političkog komesara Ljubo Babić. Zamjenik komandanta bio je Simo Bajić, a zamjenik političkog komesara Obrad Banjac.
Linija 46 ⟶ 47:
Na tim područjima su tada dejstvovale jake partizanske snage: [[Prvi krajiški partizanski odred]] u Podgrmeču, [[Drugi krajiški partizanski odred]] na Kozari, Peti KNOP odred na području Bosanski Petrovca, [[Drvar]]a i Grahova, [[Treći krajiški partizanski odred]] u Janju i Plivi i [[Šesti krajiški partizanski odred]] na sektoru [[Ključ]]a i Mrkonjić-Grada. Postojala je velika slobodna teritorija, a partizani su držali i gradove: Bosanski Petrovac, Drvar, [[Srb]], Donji Lapac i Korenicu (u Hrvatskoj), zatim, od 20. jula [[Glamoč]], a jedno vrijeme i [[Prijedor]], Bosansku Krupu, Veliku Kladušu i Mrkonjić-Grad.
 
Istovremeno na [[Zelengora|Zelengori]] nalazila se grupa proleterskih brigada, odakle su izveli [[Pohod proleterskih brigada u Zapadnu Bosnu|pohod u Bosansku krajinu]]. Zajedničkim djelovanjem doći će do stvaranja slobodne teritorije pod imenom [[Bihaćka republika]].<ref name="Dnevnik">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00003/745.php |title=U Drinićima ispod Klekovače (Povratak u Krajinu) |work= Vladimir Dedijer: DNEVNIK 1941-1944, knjiga I |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
Od snaga Petog odreda 17. avgusta formirana je [[3. krajiška proleterska udarna brigada]], a 9. septembra [[Četvrta krajiška udarna brigada]].
Linija 64 ⟶ 65:
[[Kategorija:Bosansko Grahovo]]
[[Kategorija:Partizanski odredi iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]