Dezitijati – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 21:
=== Romanizacija ===
==== Pacifikacija ====
Mogućnost novih pobuna Desitijata, Rimljani su spriječili sistematskom regrutacijom mlađih ljudi u druge pokrajine Carstva.<ref Zaname="Desit">{{Cite pacifikacijuweb zemlje|url= bila je već 19http:/20/www. g.nacademia.edu/3613484/Dezitijati_u_rimskoj_armiji e. sagrađena|title= kolskaSalmedin cestaMesihović, saDEZITIJATI brojnimU stanicamaRIMSKOJ zaARMIJI smještaj|work= vojnihRadovi jedinica,Filozofskog odfakulteta Salone, središtau provincijeSarajevu, doknjiga njihoveXIV/1 tvrđave Hedum ''(viamHistorija, aHistorija Salonisumjetnosti, ad Hedum castellum Daesitiatium per millia passuum CLVIArheologija)'', uSarajevo, dužini2010, 15667 km. Ubikacija75 tvrđave|accessdate= nije do sada potvrđena9. Smatra se da je bila kod [[Kiseljak]]a ili [[Breza|Breze]]2. Druga cesta je iz Narone u Sarajevsko polje dolazila preko Nevesinja i [[Konjic]]a. Kasnije je cesta produžena do [[Domavia|Domavie]] kod Srebrenice (sada već iz ekonomskih razloga).2016}}</ref>
 
Za pacifikaciju zemlje bila je već 19/20. g.n. e. sagrađena kolska cesta sa brojnim stanicama za smještaj vojnih jedinica, od Salone, središta provincije, do njihove tvrđave Hedum ''(viam a Salonis ad Hedum castellum Daesitiatium per millia passuum CLVI)'' u dužini 156 km. Ubikacija tvrđave nije do sada potvrđena. Smatra se da je bila kod [[Kiseljak]]a ili [[Breza|Breze]]. Druga cesta je iz Narone u Sarajevsko polje dolazila preko Nevesinja i [[Konjic]]a. Kasnije je cesta produžena do [[Domavia|Domavie]] kod Srebrenice (sada već iz ekonomskih razloga).<ref name="Dolabela">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji |work= ANUBiH, Centar za balkanološke studije, Sarajevo, 1974 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
Desitijati su u doba ranog Carstva živjeli pod nadzorom rimskih vojnih prefekata i plemenskih knezova (''principes''), u okvirima autohone teritorijalno-političke zajednice (''civitas peregrinorum'') i po svom običajnom pravu.
Linija 27 ⟶ 29:
==== Stvaranje municipija ====
Tada su Flavijevci (carska dinastija) uveli slobodnije političke odnose proširivši bazu nosioca vlasti i na domaće prvake, i proširivši i unutarnju autonomiju domaćim civitates peregrinae. Bio je to rezultat potreba za financiranjem rata i ostvarenja [[Vespazijan]]ovih projekata, među kojima i velikog projekta municipalizacije i urbanizacije (otvaranje rudnika, izgradnja limesa, osnivanje kolonija u Sisciji i Sirmiju, formiranja flote na Savi, Dravi i Dunavu itd.).
Na području Desitijata formirana su tri rimska municipija, prvi već za Vespazijana. Municipiji su u Rimskom Carstvu osnovne samoupravne ćelije. Novi municipaliteti se više ne nazivaju plemenskim imenom, nego, kao i obično, po gradu-centru municipalne zajednice: [[Aquae S...|res publica Aqu(arum) S. . . ]] na Ilidži kod Sarajeva, [[Bistuensium (Srednja Bosna)|municipium Bist(uensium)]] (čija lokacija nije do sada utvrđena) i [[C. Ris...(Rogatica)|c{olonid) RIS]] . . . u [[Rogatica|Rogatici]], istočno od Sarajeva. Prerastanje plemenskih (peregrinskih) civitates u [[municipij]]e, to jest u autonomne gradove označava najviši domet romanizacije.
 
Proces romanizacije na prostoru Srednje Bosne, razbioo je stare narodnosne i plemenske veze i tako na kraju doveo do razgradnje cjelovitosti dezitijatskog naroda, i stvaranja rimskog provincijalnog stanovništva, koje se vezalo za tradicije rimske države i naroda. Dezitijati su prestali postojati.<ref name="Mesih.Ilirike">{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=cK83AwAAQBAJ&pg=PA951&lpg=PA951&dq=bistuae+vetus++bistuae+nova+mesihovi%C4%87&source=bl&ots=2Uh3IcTyUT&sig=OzJ1JXbDoCCvyNl522rGOskO0Oo&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjp6qyyofXTAhUH2ywKHTtrBsEQ6AEIIDAA#v=onepage&q=bistuae%20vetus%20%20bistuae%20nova%20mesihovi%C4%87&f=false|title= Salmedin Mesihović , ILIRIKE |work= Autorsko izdanje, Sarajevo, 2014 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
 
Proces romanizacije na prostoru Srednje Bosne, razbioo je stare narodnosne i plemenske veze i tako na kraju doveo do razgradnje cjelovitosti dezitijatskog naroda, i stvaranja rimskog provincijalnog stanovništva, koje se vezalo za tradicije rimske države i naroda. Dezitijati su prestali postojati.<ref name="Mesih.Ilirike">{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=cK83AwAAQBAJ&pg=PA951&lpg=PA951&dq=bistuae+vetus++bistuae+nova+mesihovi%C4%87&source=bl&ots=2Uh3IcTyUT&sig=OzJ1JXbDoCCvyNl522rGOskO0Oo&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjp6qyyofXTAhUH2ywKHTtrBsEQ6AEIIDAA#v=onepage&q=bistuae%20vetus%20%20bistuae%20nova%20mesihovi%C4%87&f=false|title= Salmedin Mesihović , ILIRIKE |work= Autorsko izdanje, Sarajevo, 2014 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref><ref name="Desitija">{{Cite web |url= http://www.iis.unsa.ba/pdf/identitet_bih_kroz_historiju_1.pdf |title= Salmedin Mesihović, TRANSFORMACIJA IDENTITETA DEZITIJATA KROZ PROCES ROMANIZACIJE |work= IDENTITET BOSNE I HERCEGOVINE KROZ HISTORIJU -INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU Sarajevo, 2011.|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
== Reference ==