Milutin Milanković – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 109.93.213.203 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 109.92.12.14
Red 13:
Pred sam početak rata u Jugoslaviji, [[1941]]. je završeno štampanje obimnog i najznačajnijeg dela ''Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem'' (Kanon osunčavanja zemlje i njegova primena na problem ledenih doba), na 626 strana, objavljenog u izdanjima [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske kraljevske akademije]]. Ovo delo je prevedeno na engleski [[1969]], od strane Izraelskog Programa za Naučne Prevode, pod naslovom ''Canon of Insolation of the Ice-Age Problem''.
 
Kritike [[Milankovićevi ciklusi|Milankovićeve teorije]] ledenih doba počele su [[1950|' 50-ih]] godina. Kritike su potekle uglavnom od meteorologa koji su tvrdili da su insolacione promene zbog promena u zemljinoj orbiti isuviše male da značajnije izmene klimatski sistem. Ipak, kasnih [[1960|' 60-ih]]. i [[1970|' 70-ih]], istraživanja sedimenata duboko u morima su dovela do široke potvrde Milankovićevih stavova, jer je otkriven perioditet (100.000 godina), koji se blisko poklapao sa orbitalnim periodom (videti [[Ledeno doba]] za više podataka). Naučni genije Milutina Milankovića dobio je nesumnjivo međunarodno prizanje 10. decembra 1976. godine kada su u časopisu "Nauka" (''Science'') objavljeni konačni rezultati opsežnog petogodišnjeg projekta čiji je predmet bio da da odgovor na pitanje jesu li Milankovićevi proračuni bili tačni ili ne. Tada je utvrđeno da su varijacije Zemljine orbite indikacije ledenih dobadobe. Milankovićevi radovi tada su postali predmet intenzivnog izučavanja timova stručnjaka, budući da je njegov rad duboko zadirao u probleme ne jedne već više naučnih disciplina.
 
Godine [[1988]]. u [[Perugia|Peruđi]] ([[Italija]]) organizovan je naučni skup pod nazivom "Ciklo-stratigrafija". Na njemu je zvanično promovisana nova istraživačka metoda koja u osnovi ima Milankovićeve cikluse osunčavanja, a koja u ritmičkim smenama slojeva stena detektuje hladnije i toplije cikluse kroz koje je prošla naša planeta.