Jahve – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
sa sr
Red 1:
[[Datoteka:Zeus Yahweh.jpg|mini|250p|[[Judejske kovanice|Drahma]] (četvrtina [[šekel]]a) kovanica iz persijske pokrajine Judeja Medinata, vjerovatno predstavlja Jahvea kako sjedi tronu{{sfn|Edelman|1995|p=190}}]]
{{Preuređivanje}}
'''Jahve''' ({{jez-heb|יהוה‎}}) bio je [[nacionalni bog]] [[Kraljevstvo Izrael|Kraljevstva Izrael]] i [[Kraljevstvo Juda|Juda]].{{sfn|Miller|1986|p=110}} Tačno porijeklo naziva je sporno, iako seže iz mlađeg gvozdenog doba, pa čak i kasnog bronzanog:{{sfn|Miller|2000|p=1}} naziv se u početku koristio kao epitet boga [[El]]a, vrhovnog božanstva [[Kananska mitologija|kananske religije]] tokom bronzanog doba,{{sfn|Dijkstra|2001|p=92}} ali najranije vjerodostojno pominjanje je u egipatskim tekstovima koji ga smještaju među nomade iz južne [[Transjordan (region)|Transjordanije]].{{sfn|Dever|2003b|p=128}}
{{Čišćenje}}
 
U najstarijim biblijskim tekstovima Jahve je tipični drevni [[Bliski istok|bliskoistočni]] „božiji ratnik“ koji vodi nebesku vojsku protiv neprijatelja Izraela;{{sfn|Hackett|2001|pp=158–59}} kasnije je postao glavno bog Kraljevstva Izrael i Judeja,{{sfn|Smith|2002|p=72}} a kraljevski sud i hram promovišu Jahvea kao boga cijelog [[kosmos]]a, koji posjeduje sve pozitivne osobine prethodno pripisivane drugim bogovima i božanstvima.{{sfn|Wyatt|2010|pp=69–70}}{{sfn|Betz|2000|p=917}}
[[Datoteka:Tetragrammaton scripts.png|right]]
Pred kraj [[Vavilonsko ropstvo|Vavilonskog ropstva]] ([[6. vek p. n. e.|6. vijek p. n. e.]]), samo postojanje drugih bogova je negirano, a Jahve je proglašen [[Bog tvorac|tvorcem kosmosa]] i [[Bog|istinskim bogom]] cijelog svijeta.{{sfn|Betz|2000|p=917}}
'''Jahve''' to je drugo ime za Jehova. S druge strane, u većini današnjih prevoda Biblije uopšte se ne spominje Božje ime (kao na primer prevod Daničić-Karadžić). Neki savremeni prevodi čak izbacuju reč "ime" u nekim stihovima koji ukazuju na Božje ime (kao na primer prevod Aleksandra Birmiša). U tim prevodima umesto Jehova ili Jahve (prevod "Stvarnost - kršćanska sadašnjost"), prevodioci koriste titule kao što su: "Gospod", "Gospodin", "Bog" i dr. Međutim, to je grubo odstupanje od izvornog teksta koji opetovano insistira na upoznavanju i korištenju Božjeg imena. U prilog tome ide činjenica da se pojavljuje oko 7000 puta u hebrejskom delu Svetog pisma i preko 200 puta u hrišćanskom grčkom delu! {{Citation needed}}
 
== Vidi još ==
U gnostičkoj doktrini Samaela Aun Weora se kazuje, da je ogromna razlika između Jahve i Jehova...
* [[Tetragram]]
* [[Adonaj]]
* [[Bog]]
 
== Reference ==
== Zašto mnogi osećaju odbojnost? ==
{{reflist|3}}
Zašto mnogi osećaju odbojnost prema Božjem imenu? {{Citation needed}} Časopis ''Practical Papers for the Bible Translator'' (1992, tom 43, br.4), u izdanju Ujedinjenog biblijskog društva, koje koordinira rad mnogih prevodilaca Biblije širom sveta, kaže: "Budući da nema sumnje u to da je JHVH tačno ime, u načelu, bilo bi najlogičnije da se ono transliterira." {{Citation needed}} Međutim, članak daje i sledeće upozorenje: "Ipak, postoje i neke činjenice koje treba uzeti u obzir. Ako u tekst stavimo ime ''Jahve'', to bi ljude (koji nisu hrišćani) moglo navesti na pogrešan zaključak da je Jahve neki tuđi bog, tj. neki novi, nepoznati bog, drugačiji bog od onog koga oni poznaju." {{Citation needed}} Šta o tome kaže sama Biblija? U '''Isaiji 44:6-8''', Novi svet prevod stoji: "Ovako kaže Jehova, Izraelov Kralj i Otkupitelj, Jehova nad vojskama: 'Ja sam prvi i ja sam poslednji, osim mene nema Boga. Ko je kao ja? Neka poviče, neka kaže i neka mi objasni! Neka oni objave ono što dolazi i ono što će još doći, kao što ja to činim još otkad sam osnovao narod drevni! Ne bojte se i ne plašite se. Zar nisam svakom od vas odavno to rekao i objavio? Vi ste moji svedoci. Ima li Boga osim mene? Ne, nema Stene. Ne znam ni za jednu.'" Dakle, Biblija vrlo jasno naučava da Jehova Bog ''jeste drugačiji'' od bogova koje obožavaju ljudi koji nisu hrišćani! (Vidi takođe Isaija 43:10-12).
 
== Literatura ==
== Isusov stav prema Božjem imenu ==
{{refbegin|2}}
Mnogi članovi crkava krćanskog svijeta bi na pitanje: "Kako glasi Božje ime?" zastali ne znajući pravi odgovor. Neki bi spremno rekli da je Božje ime Isus Krist. No, Isus se molio nekom drugom kada je rekao: "Ja sam objavio ime TVOJE ljudima koje si mi dao iz svijeta" (Ivan 17:6, prijevod ''Stvarnost''). Molio je oca na nebu, kao što dijete govori svojim roditeljima (Ivan 17:1).i Stari zavjet smatra Božjim otkrivenjem, a to je otkriće njegova imena koje se pojavljuje sve do završnih dijelova Starog zavjeta, da, nastavlja se i do posljednjih dijelova Novog zavjeta, a o čemu na primjer čitamo u Ivanu 17:6: ′Objavio sam im ime tvoje′." {{Citation needed}} Stoga bi bilo nerazumno smatrati da se Isus ustručavao koristiti Božje ime, osobito jer ga je citirao iz odgovarajućih dijelova Hebrejskih spisa.
* {{cite book|last = Betz|first = Arnold Gottfried|chapter = Monotheism|editor1-last = Freedman|editor1-first = David Noel|editor2-last = Myer|editor2-first = Allen C.|title = Eerdmans Dictionary of the Bible|publisher = Eerdmans | year = 2000|url = https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&pg=PA917#v=onepage&q=bible%20monotheism%20Betz&f=false|isbn = 9053565035|ref = harv}}
* {{cite book|last = Miller|first = Patrick D|title = A History of Ancient Israel and Judah|publisher = Westminster John Knox Press|year = 1986|url = https://books.google.com/?id=uDijjc_D5P0C&pg=PA110&dq=%22Yahweh%22%22national+god+of+Israel+and+Judah%22#v=onepage&q=%22Yahweh%22%22national%20god%20of%20Israel%20and%20Judah%22&f=false|ref = harv}}
* {{cite book|last = Miller|first = Patrick D.|title = The Religion of Ancient Israel|publisher = Westminster John Knox Press|year = 2000|url = https://books.google.com/?id=JBhY9BQ7hIQC&printsec=frontcover&dq=the+religion+of+ancient+israel#v=onepage&q&f=false|isbn = 978-0-664-22145-4|ref = harv}}
* {{cite book|last = Dijkstra|first = Meindert|chapter = El the God of Israel-Israel the People of YHWH: On the Origins of Ancient Israelite Yahwism|editor1-last = Becking|editor1-first = Bob|editor2-last = Dijkstra|editor2-first = Meindert|editor3-last = Korpel|editor3-first = Marjo C.A.|editor4-last = Vriezen|editor4-first = Karel J.H.| display-editors = 3|title = Only One God?: Monotheism in Ancient Israel and the Veneration of the Goddess Asherah|publisher = A&C Black|year = 2001|url = https://books.google.com/?id=z72KmReV-bIC&pg=PA92&lpg=PA92&dq=%22El+who+is+present,+who+makes+himself+manifest%22#v=onepage&q=%22El%20who%20is%20present%2C%20who%20makes%20himself%20manifest%22&f=false|ref = harv}}
* {{cite book|last = Dever|first = William G.|title = Who Were the Early Israelites and Where Did They Come From|publisher = Eerdmans|year = 2003b|url = https://books.google.com/?id=A_ByXkpofAgC&printsec=frontcover&dq=who+were+the+early+israelites#v=onepage&q=who%20were%20the%20early%20israelites&f=false|ref = harv}}
* {{cite book|last = Hackett|first = Jo Ann|chapter = 'There Was No King In Israel': The Era of the Judges|editor1-last = Coogan|editor1-first = Michael David|title = The Oxford History of the Biblical World|publisher = Oxford University Press|year = 2001|url = https://books.google.com/books?id=zFhvECwNQD0C&pg=PA132#v=onepage&q=There%20was%20no%20king%20in%20Israel&f=false|isbn = 978-0-19-513937-2|ref = harv}}
* {{cite book|last = Smith|first = Mark S.|year = 2002|title = The Early History of God: Yahweh and the Other Deities in Ancient Israel|publisher = Eerdmans|url = https://books.google.com/?id=1yM3AuBh4AsC&pg=PA28&dq=%22Iron+I+Israel+was+largely+Canaanite%22#v=onepage&q=%22Iron%20I%20Israel%20was%20largely%20Canaanite%22&f=false|ref = harv}}
* {{cite book|last = Wyatt|first = Nicolas|chapter = Royal Religion in Ancient Judah|editor1-last = Stavrakopoulou|editor1-first = Francesca|editor2-last = Barton|editor2-first = John|title = Religious Diversity in Ancient Israel and Judah|publisher = Continuum International Publishing Group|year = 2010|url = https://books.google.com/books?id=kG_9-vki4ocC&pg=PR5 |isbn=978-0-567-03216-4|ref = harv}}
* {{cite book|last = Betz|first = Arnold Gottfried|chapter = Monotheism|editor1-last = Freedman|editor1-first = David Noel|editor2-last = Myer|editor2-first = Allen C.|title = Eerdmans Dictionary of the Bible|publisher = Eerdmans|year = 2000|url = https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&pg=PA917#v=onepage&q=bible%20monotheism%20Betz&f=false|isbn = 9053565035|ref = harv}}
{{refend}}
 
[[Kategorija:ReligijaBiblija]]
[[Kategorija:Judaizam]]
[[Kategorija:Religija]]
[[K