Maj 1968. – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Datoteka/fajl Mai_68_debut_d'une_lutte_prolongee.png je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Jameslwoodward sa razlogom: per c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Posters of May 1968 from France
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Graffito in University of Lyon classroom during student revolt of 1968.jpg|image2=University of Lyon Law School with graffiti June 1968.jpg|width=280px|caption1=Protestni grafit posvećen [[Karl Marx|Karlu Marxu]] na zidu sveučilišne predavaonice u [[Lyon]]u. Grafiti su bili popularan način studentskog izričaja tokom prosvjeda.|caption2=Grafit "''Vive [[Charles de Gaulle|de Gaulle]]''" na fasadi zgrade Pravnog fakulteta u [[Lyon]]u tokom prosvjeda [[1968.]] godine.}}
{{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=|image2=|width1=227|width2=250|caption1=Ulični plakat koji je davao podršku prosvjedima [[1968.]] prikazujući okupiranu tvornicu. Tekst ispod slike glasi: "''Maj '68: Početak prolongirane borbe''".|caption2=Jedan od antigolističkih plakata iz [[1968.]] godine koji prikazuje [[Charles de Gaulle|de Gaullea]] kako patronizirajuće miluje Francusku, držeći iza sebe policijsku palicu. Tekst glasi: "''Samo glasujte, ja ću odraditi ostalo.''"}}
U '''svibnju [[1968.]]''' godine, [[Francuska|Francuskoj]] je došlo do serije [[građanski nemir|građanskih nemira]] koji su se manifestirali kao demonstracije i [[opći štrajk|opći štrajkovi]], odnosno okupacija tvornica i sveučilišta. Na svom vrhuncu, prosvjedi su praktički blokirali cjelokupno napredno [[kapitalizam|kapitalističko]] gospodarstvo [[Francuska|Francuske]]. Prosvjedi su u jednom trenutku dosegli takvu fazu da su se politički lideri bojali građanskog rata ili revolucije, a nacionalna vlada je u jednom trenutku prestala funkcionirati nakon što je predsjednik [[Charles de Gaulle|de Gaulle]] tajno napustio zemlju na nekoliko sati. Iako ponekad nasilni, događaji tokom demonstracija su imali svoj artistički i festivalski aspekt s cijelom serijom kvaziimproviziranih [[debata]] i skupova, pjesama, grafita, postera i slogana.
 
'''Svibanj '68.''' će izvršiti snažan utjecaj na francusko društvo, utjecaj koji će se osjećati tokom nekoliko narednih desetljeća. Danas se on smatra kulturnom, socijalnom i moralnom točkom zaokreta u [[Historija Francuske|historiji te zemlje]]. Kako je [[Alain Geismar]], jedan od ondašnjih vođa, naglasio kako je pokret uspio "kao socijalna, a ne politička revolucija".
 
Cijeli događaj započeo je valom studentskih prosvjeda protiv [[kapitalizam|kapitalizma]], [[konzumerizam|konzumerizma]] i tradicionalnih instirucija, vrijednosti i poretka. Prosvjedi su se ubrzo proširili na tvornice tako da je u jednom trenutku 11,000,000 ljudi (#tada više od 22% ukupne populacije Francuske)# bilo u [[štrajk]]u koji je kontinuirao trajao dva tjedna. Pokret je bio izrazito decentraliziran i spontan, što je često dovodilo do kontradiktornih situacija i oblika organiziranja. Bio je to najveći ikad pokušani štrajk u historiji Francuske te prvi "divlji" opći štrajk u toj zemlji.
 
Studentski i radnički prosvjedi diljem zemlje su dočekani s velikim otporom od strane uprava sveučilišta, ali i policije. Pokušaj de Gaulleove vlade da prosvjede uguši silom samo je izazvao suprotni učinak, što je dovelo do uličnih borbi studenata i policije u [[Latinska četvrt|Latinskoj četvrti]], nakon kojih je uslijedilo širenje štrajkova i prosvjeda na cijelu zemlju. De Gaulle je kratko napustio zemlju i otišao u francusku vojnu bazu u [[Njemačka|Njemačkoj]], a nakon povratka je raspustio [[Narodna skupština (#Francuska)#|Narodnu skupštinu]] i sazvao nove izbore u lipnju. Nasilje je isparilo gotovo jednako brzo kako je i nastalo. Radnici su se vratili svojim poslovima, a kada su izbori konačno održani, golisti su samo učvrstili svoj položaj u francuskoj politici.
 
[[Kategorija:Historija Francuske]]