Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije – razlika između verzija

 

Politički temelji za stvaranje jedinstvene fronte nastali su u uvjetima političke i gospodarske nestabilnosti i podijeljenosti u predratnoj Jugoslaviji.

Po završetku Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji su slijedile velike političke i društvene promjene. Stvorena je jugoslavenska federacija sa šest republika i dvjema autonomnim pokrajinama s visokocentraliziranim državnim sustavom (svi odnosi išli su od državnoga središta, preko republičkih do lokalnih tijela vlasti). Političku strukturu karakterizirao je jednostranački sustav u formi vladajućega KPJ-a, koji je inicirao osnivanje društveno-političkih organizacija (DPO) s funkcijom političkih organizacija. [[Društveno-političke organizacije u SFRJ|DPO]] je zapravo bilo satelit KPJ-a sa zadatkom povezivanja i prenošenja njezinih odluka i politike građanima, zadržavajući relativnu samostalnost u pristupu i metodama rada. Pored NFH-a, DPO su bili: [[Komunistička partija Hrvatske]] (KPH), [[SUBNOR|Savez udruženja boraca NOR-a Hrvatske]] (SUBNORH), Narodna omladina Hrvatske (NOH), odnosno [[Savez socijalističke omladine Hrvatske]] (SSOH), [[Antifašistički front žena|Antifašistička fronta žena]] (AFŽ), odnosno Konferencija za društvenu aktivnost žena (KDAŽ) te Savez ratnih vojnih invalida Hrvatske (SRVIH).

Prvi koraci kojima je NFH-a ostvarivao državnu politiku bilo je provođenje različitih vladinih masovnih akcija. Među najvećim problemima s kojima se nova vlast suočavala bio je visok postotak nepismenosti stanovništva, stoga je među prvim akcijama bila likvidacija nepismenosti. Naime, 1945. u Hrvatskoj bilo 350 000 nepismenih. Glavni organizatori akcije bili su narodni odbori, tijela prosvjetne uprave, učiteljsko-nastavnički kadrovi i masovne političke organizacije uz podršku tiska. Tijekom 1945. u Hrvatskoj je održano 1748 tečajeva s 30 095 polaznika. U okviru kampanje opismenjavanja osnivane su knjižnice, škole, večernji tečajevi, stručni tečajevi (poljoprivredni, domaćinski i sl.). Ostale forme narodnoga prosvjećivanja bile su čitalačke grupe, narodna sveučilišta, domovi kulture i diletatske skupine. Sve akcije bile su preko sustava državnih tijela i DPO-a pod nadzrom KPJ-a, njezinih smjernica i ocjene uspješnosti postignutih rezultata. S istim žarom NFH-a je agitirao za prve poslijeratne izbore za Sabor, Saveznu skupštinu, provođenje agrarne reforme, otkup i kolonizaciju te osnivanje seljačkih radnih zadruga (SRZ).

Isto je tako NFH-a sudjelovao u provođenju Petogodišnjega plana, mobilizaciji narodnih masa u obnovi i izgradnji porušene zemlje, izgradnji novih naselja, željezničkih pruga, cesta, zadružnih domova, domova kulture, šumskih i ostalih radova, rješavanju problema opće oskudice te zbrinjavanju ratne siročadi.

Kao i sve organizacije u Titovoj Jugoslaviji, SSRNJ je bio pod djelomičnom kontrolom i dominacijom [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista]] na već naveden način koordiniranjem srodnih organizacija putem krovne (DPO).

SSRNH i njegove organizacije bile su aktivne u raspravama o prednacrtu Ustava SRH-a i SFRJ-a ([[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974)|1963.]] i [[Ustav SFRJ 1974|1974]]), koji je SSRNH definirao kao masovnu političku organizaciju i demokratski savez građana, spremnu i sposobnu sudjelovati u kreiranju društvenoga razvoja od mjesne zajednice do republike, odnosno federacije.

 

Status i ustroj SSRNH-a bili su vrlo kompleksni, uvjetovani političkom situacijom i financijskim mogućnostima u SSRNH-u i republici. Uloga i funkcija u političkom sustavu, odnosno program i zadatci proizlazili su iz kongresnih odluka SSRNH-a, SKH-a, odnosno SKJ-a, Ustava SRH-a i Statuta SSRNH-a, koji je proizašao iz Statuta SSRNJ-a. SSRNH se bavio svim područjima društvenoga života, problemima i usmjeravanjem građana da djeluju prema intencijama SKH-a. SSRNH je naime imao zadatak razraditi osnovne partijske planske zadatke, prenoseći ih članstvu koje je osiguravalo provedbu zadanih ciljeva.26

Ustroj i djelovanje SSRNH-a bili su definirani Statutom. Na čelu SSRNH- a bio je Kongres, sastavljen od delegata iz svih organizacija, kao najviše tijelo koje je određivalo i usmjerivalo rad organizacije. Kongres je birao Zemaljski odbor (1950. preimenovan u Glavni odbor), koji je imao od 150 do 200 delegata, i Predsjedništvo, koje je imalo od 20 do 40 članova. Glavni odbor vodio je SSRNH između kongresa.27

Umjesto dotadašnjega Glavnog odbora vodstvo SSRNH-a preuzela je 1967. Republička konferencija (RK) kao vodeći kolektivni forum.

S radom prestao godine 1990. nakon raspada SKJ i uvođenja [[višepartijski sistem|višepartijskog sistema]]. Neki njegove organizacije su transformirale u političke stranke socijalističke orijentacije, od kojih je najpoznatija [[Socijalistička partija Srbije]].