Zahumlje – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 9:
== Župe u Humu ==
* Dabar oko [[Dbarsko polje|Dabarskog polja]]. Odavde potiče vlastelinska porodica [[Vojinovići]].
* Dubrava sa Počiteljom kao administrativno-upravnim centrom župe.
* Luka je obuhvatala močvarni kraj sa obje strane rijeke Neretve, od donje Bregave i Trebižata do mora.
Red 24:
=== Samuilo ===
Godine 992. makedonski car [[Samuilo]] je u svom silovitom pohodu na istočnojadranski prostor dopro sve do Zadra i osvojio [[Duklja|Duklju]], [[Travunija|Travuniju]] i Zahumlje. Zahumlje, zajedno sa Stonom, bilo je u sklopu Makedonskog carstva sve do godine 1018., kada je ponovno uspostavljeno bizantsko vrhovništvo nad tim prostorom.
[[Datoteka: Kraljevina Duklja za vrijeme Bodina.gif|thumb|Zahumlje u Dukljanskom kraljevstvu za doba Bodina]]
Red 35:
=== Miroslav Zavidović ===
Od 1180. u Zahumlju je vladao "veliki knez" [[Miroslav Zavidović]], brat [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], za koga je bila udata sestra bosanskog [[Kulin|bana Kulina]]. Stoni grad mu je bio [[Blagaj]]. Miroslav je navukao na se prijekore papske kurije i 1181. god. prokletstvo jednog papinog legata, jer je uzeo u zaštitu neretljanske Kačiće, koji su ubili splitskog biskupa Rajnerija, i što je zadržao za se biskupov novac. Sem toga, Miroslav je sprečavao da se urede odnosi i popune
Miroslav i njegov brat Stracimir ratuju 1184. godine sa [[Dubrovnik]]om. Miroslavljeva flota stradala je 18. avgusta kod Poljica, preko puta od malog ostrva Koločepa, a Stracimirov pohod na Korčulu, posle gubitka flote, završio se s potpunim neuspehom. Braća su ponovila napad iduće godine na Dubrovnik samo s kopna, ali i opet bez sreće. U septembru 1186. potpisan je ugovor o miru kojim su Dubrovčani dobili slobodnu trgovinu po raškoj državi, pravo ispaše na Nemanjinom području i iskorišćavanje šume. Humljanima je za to dato pravo slobodnog prometa u Dubrovniku.
Stefan Nemanja povjerio je upravljanje Zahumlja svom sinu [[Rastko Nemanjić|Rastku]] od 1190-1192, nakon čega se Miroslav vraća.
Mađarski princ Andrija 1198 napada na humsku zemlju. Dajući izvjestan poklon manastiru Sv. Krševina u Zadru, 6. maja 1198. god, Andrija pominje svoju pobjedu "kako u Humu, tako i u Raškoj".
Linija 45 ⟶ 47:
=== Naslednici kneza Miroslava ===
Naslednik kneza Miroslava, '''knez Petar''' (1198-1227.), bio 1223. god. izabran za splitskog kneza i uveden u tu dužnost od splitetskog građanstva i pored vrlo ogorčenog otpora od strane katoličnog sveštenstva. Kao splitetski knez on je dugo oštro vodio borbu sa hrvatskim brastvom Šubića. Poznat kao borben, ratovao je i sa kraljem [[Stefan Nemanjić|Stevanom I Prvovenčanim]] i u tom ratovanju je rđavo prošao, izgubivši svu oblast na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]].
[[File:Balkans 1265.jpg|thumb|right|250px|Part of Zahumlje under [[Serbian Kingdom]] in 1265]]
Oko 1238. godine Mađari u borbama sa bosanskim banom [[Matej Ninoslav|Ninislavom]] postigoše izvesne uspjehe u Zahumlju i Zapadnim Stranama, ali prave, središnje Bosne nisu mogli osvojiti.
| |||