Manastir Kumanica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 25:
'''Manastir Kumanica''' koji je posvećen prazniku: Sabor Svetog Arhangela Gavrila, nalazi se na granici između Republike Srbije i Republike Crna Gora, u opštini [[Sjenica]] na teritoriji Republike Srbije. Smešten je na desnoj obali reke [[Lim]], u jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i pripada [[Eparhija mileševska|Eparhiji mileševskoj]]<ref name=manastir>Manastir Kumanica na Limu,'' Danica Popović, Marko Popović'', 2004, Bеоgrаd ISBN 86-80093-29-7</ref>.
 
Manastir Kumanica se prvi put pominje [[1514]]. godine, u očuvanim delovima ploče koja je pronađena u ruševinama. Tako da se može pouzdano tvrditi da manastir potiče iz perioda od kraja 13. do sredine 15. veka. SevernoaSeverna strana manastira sa portom je uništena u toku izgradnje pruge Beograd-Bar, tako da pouzdanije datiranje izgradnje crkve nije moguće. Pretpostavlja se da je zlatno doba manastira bilo u drugoj polovini 16. i tokom 17. veka, a da je manastir pretrpio urušavanje u drugoj polovini 18. veka. Posle dugo vremena nakon što je devastiran i napušten, zalaganjem Narodnog muzeja u Prijepolju na čelu sa direktorom Slavoljubom Pušicom, manastir je obnovljen i osvećen 12. novembra 2000. godine<ref name=manastir />.
 
[[Aleksandar Deroko]] je [[1926]]. godine, u okviru projekta "Na Svetim vodama Lima", zatekao manastirsku crkvu u ruševinama. Tada su izvršena prva ozbiljnija snimanja kada je napravljen i crtež osnove crkve, a kasnije, [[1933]]. godine je dopunio [[Đorđe Bošković]], pretpostavljajući da crkva potiče iz 16-17 veka.<ref>[[Александар Лома|А. Лома]], ''Rani slojevi hrišćanskih toponima na starosrpskom tlu'', Onomatološki prilozi XI, Beograd,1990, str. 11-12</ref>.