Australija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 301:
Australke obrambene snage sastoje se od [[Kraljevska austraska mornarica|Kraljevske australske mornarice]] (RAN), [[Australska vojska|Australske vojske]] (AA) i [[Kraljevsko australsko ratno zrakoplovstvo|Kraljevskog australskog ratnog zrakoplovstva]] (RAAF), i čini ih 55,068 redovnih, odnosno 25,493 rezervnih članova.<ref>{{cite web|url=http://www.defence.gov.au/budget/08-09/dar/vol1/append07_01.htm|title=Appendix 7: People: Defence actual staffing|work=Defence Annual Report 2008–09|publisher=[[Department of Defence (Australia)|Department of Defence]]|accessdate=28 June 2010}}</ref> Svi vojni sektori angažirani su u regionalnim i svjetskim mirovnim misijama Ujedinjenih nacija (posljednje u [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]], na [[Solomonski Otoci|Solomonskim Otocima]] i u [[Sudan]]u), u saniranju posljedica katastrofa, kao i u oružanim konfliktima, uključujući i [[Rat u Iraku|invaziju na Irak iz 2003.]] godine. Vlada postavlja šefa obrambenih snaga, birajući ga iz redova jednog od tri sektora.
== Geografija i klima ==
{{main|Geografija Australije}}
{{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Reliefmap of Australia.png|image2=Australia-climate-map MJC01.png|width=320|caption1=Topografska karta Australije.|caption2=Klimatološka karta Australije temeljena na [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]].}}
Australski kontinent, površine 7,617,930 [[km²]],<ref>[http://www.ga.gov.au/education/facts/dimensions/compare.htm Australia's Size Compared] -Geoscience Australia; preuzeto: 19. maj 2007.</ref> dio je [[Indo-australska ploča|Indo-australske ploče]]. Okružena [[Indijski ocean|Indijskim]], [[Južni ocean|Južnim]] i [[Tihi ocean|Tihim oceanom]], Australija je od [[Azija|Azije]] odvojena [[Arafursko more|Arafurskim]] i [[Timorsko more|Timorskim morem]]. Australska obala duga je 34,218 km (ne računajući prekomorske otoke),<ref>[http://www.environment.gov.au/soe/2006/publications/drs/indicator/142/index.html State of the Environment 2006] - Department of the Environment and Water Resources</ref> a zemlja posjeduje prostranu Ekskluzivnu ekonomsku zonu od 8,148,250 km², ne računajući [[Australski antarktički teritorij]].
[[Veliki koraljni greben]], najveći te vrste na svijetu,<ref>UNEP World Conservation Monitoring Centre (1980) - [http://sea.unep-wcmc.org/sites/wh/gbrmp.html Protected Areas and World Heritage - Great Barrier Reef World Heritage Area], Department of the Environment and Heritage</ref> nalazi se blizu sjeveroistočne obale i prostire na više od 2,000 km². [[Mount Augustus]], koja se smatra najvećim monolitom na svijetu,<ref>[http://www.smh.com.au/news/Western-Australia/Mount-Augustus/2005/02/17/1108500208314.html Mount Augustus], ''The Sydney Morning Herald''</ref> nalazi se u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Sa 2,228 metara nadmorske visine, [[Mount Kosciuszko]] je najveća planina na australskom kopnu, iako je [[vrh Mawson]] na udaljenom australskom [[Otok Heard i otočje McDonald|otoku Heard]] visok 2,527 metara.
Australiju možemo podijeliti na tri velike prirodne regije:
* [[Veliko razvodno gorje]]
* [[Središnja zavala]]
* [[Zapadna visoravan]]
U regiji Veliko razvodno gorje nalaze se najviše planine Australije. Doduše, u usporedbi s drugim visokim planinama u svijetu te su planine razmjerno niske. Najviši planinski vrh regije i cijele Australije je [[Mt. Kosciusko]], visok 2228 [[metar]]a. Obalna ravan dodiruje pješčane plaže i stjenovite [[klif]]ove duž tihooceanske obale. U području obalne ravni padne više kiše nego bilo gdje u Australiji. To je osnovni razlog zašto je JI dio regije, od [[Brisbane]]a do [[Melbourne]]a, najgušće naseljeni dio Australije. Na nešto višim nadmorskim visinama nalaze se ravni. Neke ravni imaju plodno tlo i koriste se za usjevne kulture, dok su druge pod pašnjacima i šumom. Šume su česte u Istočnom pobrđu, ali većinom su, osim daleko na sjeveru, iskrčene radi poljoprivrednih površina i gradova.
Središnja zavala je najniži prostor u Australiji. U krajoliku prevladava ravan. Veći dio zavale je vrlo suh i vruć za usjeve. Zbog toga je nužno navodnjavanje poljoprivrednih površina. U zapadnom dijelu regije prostire se pješčana [[pustinja]]. U nekim dijelovima, bliže sjevernoj ili južnoj obali, tlo je prekriveno grubom travom ili grmljem (bush). Ti se prostori koriste za ispašu stoke. Na jugu Središnje zavale, gdje ima više padalina, poljoprivrednici siju [[pšenica|pšenicu]]. U regiji nema velikih gradova, tako da dva najveća ([[Mount Isa]] i [[Broken Hill]]) imaju jedva oko 30.000 stanovnika. To su zapravo dva rudarska grada.
Zapadna visoravan zauzima 2/3 Australije. Regija je nešto viša od Središnje zavale, ali je većinom zapravo ravnica. Središnji dio Zapadne visoravni je polupustinja i pustinja. Prema jugu i sjeveroistoku pustinje postupno prelaze u prostor s travom i grmljem. Većina takve zemlje koristi se za ispašu stoke. Niže planine također su pašnjačko područje. Najviše kiše pada na krajnjem sjeveru i jugozapadu, što omogućava razvoj poljoprivrede.
===Klima===
{{main|Klima Australije}}
Najveći dio Australije čine [[pustinja|pustinje]] ili polusušne oblasti. Australija je najravniji kontinent s najstarijim i najneplodnijim zemljištem, a ujedno je i nasuši naseljeni kontinent. Umjerena klima prostire se samo na jugoistoku i jugozapadu zemlje, gdje i živi najveći broj stanovnika. Pejsaž sjevera, s tropskom klimom, obuhvaća [[tropske šume]], šumovite oblasti, travnate površine, močvare i pustinje. Na klimu značajno utječu oceanske struje, uključujući i struju [[El Niño]], što uzrokuje periode suše i sezonski sistem niskog tlaka zraka, koji stvara [[ciklon]]e u sjevernoj Australiji.
===Flora i fauna===
{{main|Fauna Australije}}
{{main|Flora Australije}}
Iako najveći dio Australije čine pustinje i polusušne oblasti, ona obuhvaća širok spektar prirodnih staništa, od planinskih vrhova do tropskih kišnih šuma te se ubraja u jednu od zemalja sa najvećim biodiverzitetom. Zbog starosti i, kao posljedica toga, niske plodnosti zemljišta, izrazito netipičnog rasporeda voda i dugotrajne geografske izolacije, australski živi svijet je raznovrstan i jedinstven. Oko 85% [[kritosjemenjače|kritosjemenjača]], 84% [[sisavci|sisavaca]], više od 45% ptica i 89% riba iz umjerenog kopnenog pojasa pripadaju [[endem]]skim vrstama. Čovjekova aktivnost ugrožava mnoge australske ekoregije i vrste koje ih naseljavaju. Savezni Zakon o zaštiti životne sredine i konzervaciji biodiverziteta iz [[1999.]] godine predstavio je pravni okvir za zaštitu ugroženih vrsta. U okviru nacionalnog Akcijskog plana o biodiverzitetu, formirane su brojne zaštićene zone kako bi se sačuvali i zaštitili jedinstveni ekosistemi; 64 močvarna područja upisana su na listu [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]], dok je 16 lokacija uvršteno na popis Svjetske baštine.
Većina australskih drvenih biljaka su zimzelene, a mnoge, poput [[eukaliptus]]a i [[akacija|akacije]], prilagodile su se dugotrajnim sušama i čestim požarima. U Australiji rastu raznovrsne bobičaste vrste koje bujaju na solima siromašnom zemljištu. U dobro poznate australske životinjske spadaju monotermati ([[čudnovati kljunaš]] i [[kljunasti ježak]]); tobolčari ([[klokan]]i, [[koala|koale]], [[vombat]]i) i ptice [[emu]] i [[kokabura]]. [[Dingo]] je donesen u Australiju oko 3,000 p.n.e., trgovinom austronezijskih naroda s australskim urođenicima. Mnoge biljne i životinjske vrste su izumrle nakon dolaska ljudi, uključujući i australijsku megafaunu; druge su nestale dolaskom Europljana, među njima i [[tasmanijski tigar]].
== Gospodarstvo ==
| |||