Razlike između izmjena na stranici "Australija"

Dodano 6.706 bajtova ,  prije 6 godina
 
== Historija ==
{{glavni|Historija Australije}}
U starom i srednjem veku u Evropi se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje su srednjovekovni geografi nazivali Nepoznata južna zemlja, na latinskom ''Terra australia incognita'', pa otuda i naziv Australija.
=== Povijest domorodaca (Aboridžina) ===
{{glavni|Domorodački narodi Australije}}
Riječ "aboridžin" znači "od početka", a Aboridžini i vjeruju da se u Australiji nalaze od početka vremena. Smatra se da su u dalekoj prošlosti preko [[Indonezija|Indonezijskog]] otočja došli iz [[Azija|Azije]]. Višestoljetna izoliranost uvjetovala je da su australski domoroci imali zaseban razvojni put te sačuvali kulturu [[kameno doba|kamenog doba]]. Aboridžini imaju osobine ljudske prarase i uspoređuju se s europskim pračovjekom. [[Koža]] im je tamno smeđa, a imaju bujnu kosu i bradu. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim životinjama, a bave se i ribolovom. Oružje su im [[koplje]] i [[bumerang]] – neobično drvo za bacanje koje se u letu, ako pogriješi cilj, vraća u ruku bacaća.Poznat je njihov narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. Nemaju odjeće.
 
Među domorocima razvijeno je više jezika pa se međusobno ne razumiju. Vjeruju u nevidljivi svijet duhova. Dolaskom Europljana potisnuti su u suhu unutrašnjost i na sjever, u rezervate gdje se zbog nepovoljnih uvjeta života njihov broj smanjivao. Uzroci gotovo potpunog uništenja bili su sukobi s došljacima, [[alkohol]] i zarazne bolesti, te opijum što je došao s prvim [[Kinezi]]ma. Početkom [[20. stoljeće|XX. vijeka]] gospodarski razvijena Australija mijenja odnos prema domorocima, zapošljavajući ih na farmama ili u kućanstvima bijelaca. Od [[1967]]. godine postali su ravnopravni građani, vraća im se tek dio oduzete zemlje tokom 1990-tih. Australska vlada mnogo ulaže u očuvanje njihove [[Kultura|kulture]] i [[Tradicija|tradicije]], kroz državne medije: televizija i radio.
Australija je udaljena i izolovana od ostalih kontinenata. U odnosu na Evropu Australija se nalazi na suprotnoj strani Zemljine lopte, s one strane planete, pa je za nju najudaljeniji deo sveta - plovidbenim putem preko Sueca udaljena je od Evrope 20 000 km.
 
Prvi Evropljani koji su doprli do Australije bili su Portugalci i Španci krajem [[XVI vek]]a. Delimična istraživanja njenih obala obavio je holandski moreplovac [[Abel Tasman]] u [[17. vijek|XVII veku]], po kojem i ostrvo [[Tasmanija]] dobilo naziv. Ali, Holanđani se, imajući veliku koloniju [[Indonezija|Indoneziju]], nisu interesovali za iskorišćavanje ove nove zemlje.
 
Aboridžini su izradili i vlastitu zastavu koja je kombinacija tri boje:crna je simbol naroda Aboridžina, crvena je simbol zemlje, a žuta je simbol [[Sunce|Sunca]].
Godine [[1770]]. engleski moreplovac [[James Cook|Džejms Kuk]] ispitao je obale Australije i proglasio je posedom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]].
 
=== Britanska kolonizacija ===
Ubrzo posle istraživanja Džemska Kuka osnovano je blizu današnjeg grada Sidneja prvo naselje, u koje su upućivani kažnjenici iz Velike Britanije. Vremenom su počela da se osnivaju i naselja slobodnog stanovništva - od osuđenika koji su odslužili kazne, od stražare i oficira koji su završili službu i od drugih doseljenika iz Evrope, uglavnom Britanaca. Prvi doseljenici počeli su da se bave stočarstovom, koje ne iziskuje mnogo radne snage već samo prostrane pašnjake. Za merino ovce, koje su dovezene iz [[Španija|Španije]], prostrane stepe pokazale su se izvanredno pogodnim.
{{glavni|Istraživanje Australije}}
[[File:Australia discoveries by Europeans before 1813 en.png|thumb|right|300px|alt=Map of Australia with coloured arrows showing the path of early explorers around the coast of Australia and surrounding islands|Europska istraživanja tadašnje Nove Holandije do [[1812.]] godine:<br />
{{legend|#000000|1606 [[Willem Janszoon]]}}
{{legend|#ff9955|1606 [[Luis Váez de Torres]]}}
{{legend|#39842c|1616 [[Dirk Hartog]]}}
{{legend|#ffd42a|1619 [[Frederick de Houtman]]}}
{{legend|#835b38|1644 [[Abel Tasman]]}}
{{legend|#516778|1696 [[Willem de Vlamingh]]}}
{{legend|#000080|1699 [[William Dampier]]}}
{{legend|#8000ff|1770 [[James Cook]]}}
{{legend|#0055d4|1797–1799 [[George Bass]]}}
{{legend|#ff0000|1801–1803 [[Matthew Flinders]]}}]]
[[File:Captainjamescookportrait.jpg|right|upright|thumb|Portret kapetana [[James Cook|Jamesa Cooka]], prvog Europljanina koji je došao do istočne obale Australije.]]
U starom i srednjem vijeku za Australiju se u Europi nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi "održavalo ravnotežu" između kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali "Nepoznata južna zemlja" (''Terra australis incognita''). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI. stoljeću. Nesumnjivo je da su u nju prije Europljana dolazili Indonežani. Do sjevernih obala prvi su od Europljana doprli [[Portugal]]ci i [[Španjolska|Španjolci]]. Portugalac [[Luis Vaes de Torres]] je oko 1588. godine prošao kroz morski prolaz između otoka Nove Gvineje i poluotoka York, danas zvan Torresov prolaz. S većim istraživanjima obala Australije započeli su od 1605. do 1606. [[Nizozemska|Nizozemci]] čiji je moreplovac [[Abel Tasman|Abel Janssen Tasman]], oplovljavajući je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je "''Terra Incognita''". Taj je otok po njemu dobio ime [[Tasmanija]].
 
Nizozemci se, imajući u posjedu bogata indonežanska otočja, nisu osobito zanimali za ekonomsko iskorištavanje relativno neplodne i gotovo bezvodne Australije. Tek ju je britanski moreplovac [[James Cook]] podrobnije istražio. Zadatak njegove ekspedicije bio je da se otkrije putanja planete Venere. Vršio je istraživanja od 1768. do 1789., a godinu dana po završetku te ekspedicije poginuo je na [[Havaji]]ma od strane domorodaca. Cook i njegova flota uplovili su [[24. travnja]] [[1770]]. u Botany Bay (Zaljev bilja), mjesto budućeg grada [[Sydney]]a i time je otkrivena istočna obala Australije. Iste godine Cook je Australiju proglasio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] kolonijalnim posjedom.
Australija je status [[dominion]]a dobila 1901. godine, ali je nacionalni identitet definiran tek nakon [[prvi svjetski rat|prvog svetskog rata]] u kome su pripadnici [[ANZAC]]-a, boreći se na strani Antante pretrpili velike gubitke, za koje su mnogi krivili britansku vladu. Nakon [[drugi svjetski rat|drugog svetskog rata]] Australija se sve više odmiče od matice zemlje i u spoljnoj politici oslanja na [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], na čijoj je strani sudelovala u [[Korejski rat|korejskom]], [[Vijetnamski rat|vijetnamskom]], [[Rat protiv terorizma|ratu protiv terorizma]] i [[rat u Iraku|invaziji na Irak]].
 
Australija je isprva služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. Daba [[26. siječnja]] [[1788]]. u [[Botany Bay]] uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa (290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika, među kojima 197 žena), a ubrzo uspostavlja i prvo stalno naselje Europljana, Port Jackson, danas grad [[Sydney]], nešto sjevernije od mjesta Cookovog sidrišta. Računa se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170,000 kažnjenika. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krčili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje).
 
Krajem XVIII. vijeka i početkom XIX., u Australiju se doseljavaju kolonisti iz Europe, posebice iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Sve do sredine XIX. vijeka useljavanje je bilo sporo, ali sve veći porast ekonomske aktivnosti u Australiji i gospodarske krize u Europi koje su mnoge radnike ostavljale bez posla doprinijeli su bržem naseljavanju zemlje. Transport zatvorenika u Australiju ukinut je 1840. Pronalazak [[zlato|zlata]] u današnjoj saveznoj državi [[Victoria]] potaknuo je veliku imigraciju slobodnih kolonista u Australiju. U doba zlatne groznice od 1850. do 1860. broj stanovnika povećao se sa 437,000 na 1,146,000. Mnogi lovci na sreću nisu našli zlato, ali su ostali u Australiji i pretvorili se u [[rudar]]e, ovčare, ratare.
 
Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stočarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom XIX. vijeka britanska kolonijalna vlast proširila se na cijeli kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije koje su kasnije postale savezne države ili teritoriji. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani Velike Britanije, odnosno saveznika. Prirodna izolacija pokazala je i svoje pozitivne utjecaje – australsko kopno bilo je uglavnom pošteđeno ratnih djelovanja, iako su Japanci [[1942]]. bombardirali [[Darwin, Australija|Darwin]] na sjeveru zemlje.
 
Australija je dobrovoljno sudjelovala u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].<ref>Bean, C. Ed. (1941). - [http://www.awm.gov.au/histories/ww1/1/index.asp - Volume I - The Story of Anzac: the first phase], First World War Official Histories, Eleventh Edition.</ref> Mnogi Australci smatraju poraz Vojnih snaga Australije i Novog Zelanda na [[Bitka na Galipolju|Galipolju]] događejem kojim je rođena australska nacija. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], australske su se trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, te protiv Njemačke i Italije u Europi i sjevernoj Africi.
[[File:Australia Act 1986.jpg|thumb|left|300px|[[Zakon o Australiji (1986)|Zakon o Australiji]] iz [[1986.]] godine.]]
[[Westminsterski statut iz 1931.|Westminsterskim statutom 1931.]] godine, kojeg je Australija prihvatila [[1942.]], formalno su prekinute skoro sve ustavne veze između Australije i Ujedinjenog Kraljevstva. Šok izazvan porazom Velike Britanije u Aziji tokom 1942. i strah od japanske invazije, utjecali su na to da se Australija okrene [[SAD|Sjedinjenim Državama]] kao novom savezniku i zaštitniku. Od [[1951.]] godine, Australija je i formalno postala vojni saveznik Sjedinjenih Država pod okriljem [[ANZUS]] ugovora. Nakon Drugog svjetskog rata, Australija je poticala masovnu emigraciju iz Europe; od sedamdesetih i ukidanja [[Politika bijele Australije|politike bijele Australije]], osnažena je imigracija iz [[Azija|Azije]] i drugih neeuropskih dijelova svijeta. Kao posljedica toga, australska demografija, kultura i opća slika dramatično su promijenjeni. Posljednje ustavne veze između Australije i Velike Britanije dokinute su [[1986]]., usvajanjem [[Zakon o Australiji (1986)|Zakona o Australiji]], čime je britanska uloga u australskoj vlasti završena. Godine [[1999.]], Australci su na referendumu 55%-tnom većinom odbacili prijedlog da Australija postane republika, s predsjednikom kojega bi birao [[Parlament Australije|parlament]].<ref>Australian Electoral Commission (2000). - [http://www.aec.gov.au/_content/when/referendums/1999_report/index.htm 1999 Referendum Reports and Statistics], Preuzeto 17. 4. 2013.</ref> Od izbora [[Gough Whitlam|Gougha Whitlama]] za premijera [[1972.]] godine, Australija je usmjerena na budućnost u okviru azijsko-pacifičke regjie.
 
==Politika==