Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 300 bajtova ,  prije 3 godine
m/м
leme u definiciji
}}
 
'''Belorusija''' ([[ekavski izgovor|ek.]]) ili '''Bjelorusija''' ([[ijekavski izgovor|ijek.]]) ({{jez-bel[[beloruski jezik|Беларусь}};brus.]] {{jez-rus'''Белару́сь''' [[međunarodna fonetska abeceda|Белоруссия}})<nowiki>[</nowiki>bʲɛlaˈrusʲ<nowiki>]</nowiki>]], [[ruski jezik|rus.]] '''Беларусь''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>bʲɪlɐˈrus<nowiki>]</nowiki>]]; službeno '''Republika Belorusija''', kontinentalnabrus. je'''Рэспубліка Беларусь''', rus. '''Республика Беларусь'''), kontinentalna država u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Graniči se sa [[Rusija|Rusijom]] na severoistoku, [[Ukrajina|Ukrajinom]] na jugu, [[Poljska|Poljskom]] i [[Litvanija|Litvanijom]] na zapadu, te [[Letonija|Letonijom]] na severozapadu. Glavni i najveći grad je [[Minsk]], a ostali veći gradovi su [[Gomelj]], [[Mogiljov]], [[Vitebsk]], [[Grodno]] i [[Brest (Belorusija)|Brest]]. Preko 25% teritorije od ukupno 207.000 km² je pod šumom,<ref>{{citation|url=http://hdr.undp.org/en/reports/nationalreports/europethecis/belarus/belarus_2005_en.pdf|title=Belarus: addressing imbalances — tabela 15, strana 66.|publisher=United Nations Development Programme|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> dok su najvažniji izvori prihoda [[poljoprivreda]] i [[industrija]].
 
Sve do [[20. vijek|XX veka]] teritorija današnje Belorusije je bila deo drugih država, među kojima su [[Polocka kneževina]], [[Velika kneževina Litvanija]], [[Poljsko-litvanska unija]] i [[Rusko Carstvo|Ruska Imperija]]. Uz pomoć carske Nemačke Belorusija je 25. marta 1918. proglasila nezavisnost, kao marionetska Beloruska Narodna Republika. Nakon nemačkoga poraza proglašena je [[Sovjetska Socijalistička Republika Belorusija|SSR Belorusija]] [[1. 1.|1. januara]] [[1919]]. i ušla je u sastav Ruske SFSR, ali već [[31. 1.|31. januara]] je izašla iz sastava tadašnje Rusije i preimenovana je u [[Beloruska SSR|Belorusku SSR]]. Nakon rata zapadnih sila protiv Lenjinove Rusije [[Beloruska SSR]] je postala deo [[Sovjetski Savez|SSSR]],<ref name="Birgerson"/> dok je [[Zapadna Belorusija]] uljučena u sastav [[Poljska|Poljske]].<ref name="google1998">{{citation|url=http://books.google.com/books?id=RSxt-JB-PDkC&pg=PA37&dq=occupation+of+Western+Belarus&lr=&hl=ru#v=onepage&q=occupation%20of%20Western%20Belarus&f=false|title=Miniature empires: a historical dictionary of the newly independent states|publisher=Greenwood Press|author=Minahan, James|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Posle [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Belorusija je postala jedna od konstitutivnih republika [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i preimenovana je u [[Beloruska SSR|Belorusku SSR]]. Današnje granice dobila je [[1939]]. nakon [[Sovjetska invazija na Poljsku|Sovjetske invazije na Poljsku]] i vraćanja Zapadne Belorusije, koju je Poljska zauzela 1921.<ref>Klokov V. Я. Velikiй osvoboditelьnый pohod Krasnoй Armii (osvoboždenie Zapadnoй Ukrainы i Zapadnoй Belorussii), Voronež, 1940.</ref><ref>Minaev V. Zapadnaя Belorussiя i Zapadnaя Ukraina pod gnetom panskoй Polьši, M., 1939.</ref><ref name="autogenerated1939">Traйnin I. Nacionalьnoe i socialьnoe osvoboždenie Zapadnoй Ukrainы i Zapadnoй Belorussii, M., 1939.</ref><ref name="autogenerated1939"/> U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], Belorusija je pretrpela strahovita razaranja, izgubila je gotovo trećinu stanovništva i više od polovine ekonomskih resursa.<ref>Axell, Albert (2002). Russia's Heroes, 1941–45. Carroll & Graf Publishers. p. 247. ISBN 0-7867-1011-X</ref> Privreda je obnovljena u posleratnim godinama. [[Beloruska SSR]] je bila jedan od osnivača [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a, zajedno sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om i [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskom SSR]].