Glad – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 11:
Potpuno gladovanje je kod nekih životinja sasvim uobičajena i normalna pojava. To se odnosi na [[sisavci|sisavce]] koji spavaju [[zimski san]] (medvjed, šišmiš, jež), [[vodozemci|vodozemce]] u [[umjerena klima|umjerenim]] područjima zimi, ribe za vrijeme tzv. svadbenog putovanja ([[losos]], [[jegulja]]) te [[deva|deve]] u pustinjama.
== Djelomično gladovanje ==
Od potpunog gladovanja je i u prirodi i u društvu daleko češće djelomično gladovanje, prilikom koje organizmi primaju hranu, ali ne u dovoljnim količinama za svoje normalne funkcioniranje. Ponekad se takvo gladovanje dijeli na kvantitativno (nedovoljna količina hranjivih tvari) i kvalitativno (nedostatak jedne od niza hranjivih tvari). Potonje je prilično čest slučaj kod konzumacije tzv. nezdrave hrane, odnosno životnog stila koji ne obraća pažnju na kvalitetu hrane, pa je lako zamisliti konzumaciju velikih količina hrane, ali bez nužnih sastojaka kao što su bjelančevine, mineralne soli i [[vitamini]].
Posljedice djelomičnog gladovanja su iste kao i kod potpunog gladovanja, ali se ispoljavaju daleko sporije. Dugotrajno gladovanje, bilo potpuno ili djelomično, izaziva promjene u organizmu koje mogu biti dalekosežne.
== Posljedice gladovanja ==
Među posljedice gladovanja kod čovjeka spada sušenje sluznica, razne otekline, sušenje i ljuštenje kože, sniženje tjelesne temperature te usporivanje pulsa. Osim tih posljedica gladovanje se ispoljava i kroz specifične bolesti poznate kao [[faminoze]], a slabi i otpornost organizma prema raznim [[infekcija]]ma. Dulje gladovanje izaziva poremećaje spolnih funkcija ([[impotencija]] kod muškaraca te izostanak [[menstruacija|menstruacije]] kod žena). Gladovanje roditelja izaziva zakržljalost djece.
Kratkotrajno gladovanje, pak, u pojedinim slučajevima može biti korisno za organizam te se koristi kao terapija, odnosno poseban oblik [[dijeta|dijete]].
== V. također ==
| |||