Mahovina – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 94.189.177.59 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Duma
m rv
Red 7:
{| border="0"
|-
| {{PredmetRegnum}}:|| [[MatematikaBiljke]] (Ocena:1Plantae)
|-
| {{ OblastPhylum }}:||[[RazlomciMahovine]](Ocena:1Bryophyta)
|}
|}
 
'''Mahovine''' predstavljaju grupu [[kopnene biljke|kopnenih biljaka]], primitivnu u evolutivnom smislu, ali uspešnu i široko rasprostranjenu (skoro kosmopolitski) po površini [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. Najčešće su u pitanju jako male biljke koje se u većoj brojnosti mogu naći u vlažnim sredinama, poput severnih strana stena i kore drveća, ili u vidu zelenog pokrivača šumskog tla ("tepih mahovina"). Mišljenje da mahovine rastu isključivo u vlažnoj sredini pogrešno je - iako većina preferira povišenu vlažnost, postoje ne retki primeri pustinjskih mahovina i mahovina tundre, koji preživljavaju u vodom oskudnim sredinama. Mahovine se, međutim, ne mogu naći u hloridnim i sulfatnim slatinama i pustinjama, na pokretnim ili erodiranim zemljištima, i u morima.
 
~== Karakteristike mahovina~ ==
Pod imenom mahovine u botanici su se dugo podrazumevale tri grupe "nižih" biljaka - Anthocerotopsida ("rogate" mahovine), Marchantiopsida (vetrenjače) i Briopsida (prave ili lisnate mahovine). Zajednička karakteristika ovih grupa je dominacija nezavisne gametofit generacije u odnosu na sporofit. Danas je široko prihvaćeno mišljenje da su to tri evolutivno nezavisne grupe primitivnih kopnenih biljaka i da ih treba nezavisno izučavati i predstavljati. Ovde će stoga biti prikazane karakteristike samo pravih mahovina, a karakteristike [[vetrenjače|vetrenjača]] i [[Anthocerotopsida]] na odgovarajućim stranama.
 
~=== Ciklus razvoja pravih mahovina~ ===
{|
| Za razliku od ostalih kopnenih biljaka, zelena biljka mahovine predstavlja takozvanu [[#Rečnik pojmova|gametofit]] generaciju. Gametofit generacija je u potpunosti izgrađena od haploidnih ćelija, i na njoj se nalaze posebni organi, [[#Rečnik pojmova|anteridije]] i [[#Rečnik pojmova|arhegonije]] u kojima mitozom nastaju gameti ([[spermij|spermatozoidispermatozoid]]i i [[jajna ćelija|jajne ćelije]]).<br/><br/> Takozvanu smenu jedarnih faza - iz haploidnog u diploidno stanje ćelija, prati i smena generacija - gametofit/sporofit. Spajanjem haploidnog spermatozoida sa haploidnom jajnom ćelijom ([[oplođenje]]) nastaje diploidni [[zigot]]. Za proces oplođenja neophodna je voda kojom spermatozoidi plivaju od anteridija do arhegonija. Zigot na majci-gametofitu izrasta u [[#Rečnik pojmova|sporofit]] generaciju.<br/><br/> Sporofit generacija je u potpunosti izgrađena iz diploidnih ćelija, koje ne u većini vrsta ne sadrže hlorofil - otuda i odsustvo zelene boje kod sporofita. Razvitak sporofita posle oplođenja traje 5-8 meseci kod jednogodišnjih, a do 2 godine kod višegodišnjih mahovina. Unutar sporofita mejozom nastaju haploidne [[spora|spore]] (mejospore). <br/><br/> Spore se rasejavaju i u povoljnim uslovima klijaju u mladu, razgranatu i končastu gametofit biljku - protonemu. Sa protoneme se uzdižu nova zelena stabla.||[[Datoteka:Moss life Cycle.jpg|thumb|right|300px|Shema ciklusa razvića i smena jedrovih faza pravih mahovina]]
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
|-
|}
Linija 95 ⟶ 83:
: Usled brojnosti po tlu u [[močvara]]ma i planinskim [[šuma]]ma sprečavaju [[erozija|eroziju]] zemljišta, a takođe deluju poput sunđera, upijajući i polako odajući vodu ekosistemu.
 
: Buseni mahovina predstavljaju i miniekosisteme, jer se u njima nastanjuju brojni sitni [[beskralježnjaci|beskičmenjaci]], i neke [[bakterija|bakterije]].
 
: Usled nepostojanja [[kutikula|kutikule]] na površini stabla i listića, mahovine lako upijaju sredinske zagađivače i mogu poslužiti kao [[bioindikatori]] stepena zagađenosti sredine.
: Znacaj:-ishrana zivotinja :D
- u medicini
 
== Rečnik pojmova ==