Anemija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
anemija
 
preuzeto s hrvatske Wikipedije
Red 1:
'''Anemija''' je stanje koje je definirano smanjenim volumenom crvenih krvnih stanica ([[eritrocit]]a) u cirkulaciji i/ili smanjenom količinom [[hemoglobin]]a ([[protein]]a koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama).
Anemija je malokrvnost, oboljenje zbog smanjenja broja crvenih krvnih zrnaca i krvne boje. Za osobu koja boluje od anemije kazemo da je anemicna.
 
Kao posljedica toga je smanjena sposobnost [[krv]]i da prenosi [[kisik]] do [[tkiva]]. Hemoglobin mora biti prisutan da bi osigurao adekvatnu oksigenaciju svih tjelesnih tkiva i [[organ]]a.
 
Među tri glavna uzroka anemije spadaju prekomjeran gubitak krvi ([[hemoragija]]), prekomjerno uništenje crvenih krvnih stanica ([[hemoliza]]) ili nedostatna proizvodnja crvenih krvnih stanica (nedostatna [[eritropoeza]]).
 
== Klasifikacija ==
 
Anemija je najučestaliji krvni poremećaj. Postoji nekoliko vrsta anemije, uzrokovane širokim spektrom različitih vrsta uzroka.
 
Anemija se klasificiraju prema volumenu crvene krvne stanice na:
* mikrocitne (smanjen volumen), [[MCV]] < 80 fL
* normocitne (normalan volumen), MCV 80 - 95 fL
* makrocitne ili megaloblastične (povećan volumen), MCV > 95 fL
 
Anemije se kalsificiraju i prema patogenetskom mehanizmu:
* hipoproliferacijske anemije:
** [[aplastična anemija]]
** [[izolirana aplazija crvene loze]]
** [[anemija zbog kroničnog bubrežnog zatajenja]]
** [[anemija zbog endokrinoloških bolesti]]
 
* anemija zbog poremećaja u sazrijevajnu eritrocita:
** [[megaloblastična anemija]] - deficit [[vitamin B12|vitamina B12]] ili [[folna kiselina|folne kiseline]]
** [[sideropenična anemija]] - deficit [[željezo|Fe]]
 
* [[hemolitičke anemije]] ili povećan gubitak krvi:
** nasljedne - poremećaji [[stanična membrana|membrane]], metabolizma i hemoglobina eritrocita
***poremećaji membrane eritrocita: [[nasljedna sferocitoza]], [[nasljedna eliptocitoza]], [[nasljedna stomatocitoza]], [[akantocitoze]]
***poremećaji metabolizma eritrocita: [[manjak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze]], [[manjak enzima heksokinaze]], [[manjak enzima piruvat-kinaze]],
***poremećai sastava i sinteze hemoglobina: [[talasemije]], [[eritropoetička porfirija]], [[hemoglobin S]], [[hemoglobin C, D i E]], [[nestabilni hemoglobini]]
** stečene - mikroangiopatske, imunološke, hipersplenizam, akutno krvarenje :
*** [[paroksizimalna noćna hemoglobinurija]]
*** [[sindrom fragmentacije eritrocita]]
*** [[mikroangiopatska hemolitička anemija]] ([[trombocitička trombocitopenična purpura]] - TTP, [[hemolitičko-uremički sindrom]] - HUS, anemija zbog [[Diseminirana intravaskularna koagulacija|DIK]]-a, meningokokne [[sepsa|sepse]] ili tijekom [[preeklampsija|preeklampsije]])
*** [[sekundarna hemolitička anemija]] (zbog bolesti [[jetra|jetre]] ili [[bubreg]]a)
*** [[imune hemolitičke anemije]]
*** uzrokovane kemijskim i fizikalnim agesima ([[lijekovi]], industrijske tvari, [[opekline]])
 
* anemije nepoznatog ili višestrukog mehanizma nastajanja:
** anemija zbog infiltracije koštane srži
** [[anemija kronične bolesti]]
** anemija zbog nutritivnih manjaka
** [[sideroblastična anemija]]
 
Dvije najčešće anemije su: [[sideropenična anemija]] (nastala zbod nedostatka [[željezo|željeza]]) i [[anemija kronične bolesti]] (javlja se zajedno sa određenim bolestima, zaraznim i nezaraznim, malignim ili traumi)
 
== Znaci i simptomi ==
 
Anemija se kod mnogih ljudi javlja nezapaženo, a njeni [[simptomi]] mogu biti prilično nejasni i neprimijetni. Najčešće, pacijenti koji boluju od anemije, žale se na opći osjećaj slabosti i nelagode. [[Kratak dah]] se javlja u mnogo težim slučajevima. Vrlo teški oblik anemije dovodi do kompenzacijske reakcije pri kojoj se [[krvni tlak]] zamjetno povećava, uzrokujući [[palpitacije]] i znojenje; ovaj proces kod starijih ljudi može dovesti do [[zatajenje srca]].
 
[[Palor]] (blijeda [[koža]] i [[sluznica|sluznice]]) se primjećuje samo u teškim slučajevima anemije, i stoga nije pouzdan simptom.
 
== Dijagnoza ==
 
Najčešći način dijagnosticiranja anemije je uz pomoć labaratorijske analize [[kompletna krvna slika|kompletne krvne slike]] (KKS).
Za određivanje anemije i njenog uzroka korisni su različiti podaci dobiveni labaratorijskom analizom krvi, kao što su koncentracija hemoglobina i [[hematokrit]]a, stanični indeksi ([[MCV]] - prosječni stanični volumen; [[MCHC]] - prosječna stanična koncentracija hemoglobina), broj [[retikulocit]]a, serumski [[feritin]], razina [[željezo|željeza]] u krvi, razina [[vitamin B12|vitamina B12]] u krvi, [[ukupna sposobnost vezanja željeza]] (TIBC - [[engleski|engl]]. total iron binding capacity).
 
[[category:Hematologija]]
 
[[ar:فقر دم]]
[[bat-smg:Anemėjė]]
[[bg:Анемия]]
[[bn:রক্তশূন্যতা]]
[[bs:Anemija]]
[[ca:Anèmia]]
[[cs:Chudokrevnost]]
[[da:Anæmi]]
[[de:Anämie]]
[[el:Αναιμία]]
[[en:Anemia]]
[[eo:Anemio]]
[[es:Anemia]]
[[et:Aneemia]]
[[eu:Anemia]]
[[fa:کم‌خونی]]
[[fi:Anemia]]
[[fr:Anémie]]
[[he:אנמיה]]
[[hr:Anemija]]
[[ia:Anemia]]
[[id:Anemia]]
[[it:Anemia]]
[[ja:貧血]]
[[ko:빈혈]]
[[ku:Anemî]]
[[la:Anaemia]]
[[lt:Anemija]]
[[mk:Анемија]]
[[ms:Penyakit anemia]]
[[nl:Bloedarmoede]]
[[nn:Anemi]]
[[no:Anemi]]
[[pl:Niedokrwistość]]
[[pt:Anemia]]
[[ro:Anemie]]
[[ru:Анемия]]
[[simple:Anemia]]
[[sk:Anémia]]
[[sq:Anemia]]
[[sr:Анемија]]
[[sv:Anemi]]
[[tr:Kansızlık]]
[[uk:Анемія]]
[[vi:Thiếu máu]]
[[zh:贫血]]
[[zh-yue:貧血]]
.