Češka – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 348:
Prema anketi iz [[2010.]] godine, samo 16% Čeha je izjavilo kako vjeruju da postoji [[Bog]], njih 44% je izjavilo da vjeruje u nekakvu vrstu duha ili sile, dok je 37% izjavilo kako ne vjeruje ni u kakav nadnaravni entitet.<ref name=EUROBAROMETER>{{cite web|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf|title=Eurobarometer on Biotechnology 2010 – page 381|accessdate=1 February 2013|format=PDF}}</ref> Druga anketa iz [[2012.]] godine je utvrdila kako je u Češkoj ukupno 39% [[agnosticizam|agnostika]] i čak 20% [[ateizam|ateista]]. Kršćana je 34%, među kojima dominiraju katolici, dok je neizjašnjenih bilo 6%.<ref name=EUROBAROMETER2012>{{citation|title=Discrimination in the EU in 2012|work=[[Eurobarometer|Special Eurobarometer]] |year=2012 |series=383 |page=233 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf |accessdate=14 August 2013 |publisher=[[European Commission]] |location=[[European Union]]}} The question asked was "Do you consider yourself to be...?" With a card showing: Catholic, Orthodox, Protestant, Other Christian, Jewish, Muslim, Sikh, Buddhist, Hindu, Atheist, and Non-believer/Agnostic. Space was given for Other (SPONTANEOUS) and DK. Jewish, Sikh, Buddhist, Hindu did not reach the 1% threshold.</ref>
== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Češke}}
Češka i [[Moravska]], regije s jakom industrijom još u doba [[Habsburg|Habsburškog Carstva]], bile su najrazvijenija područja još u komunističkom bloku, što se osobito odnosi na sekundarni privredni sektor. Prijelaz na [[slobodno tržište]], započet 1990., dovršen je mnogo brže nego u ostalim zemljama toga područja zahvaljujući krupnim stranim ulaganjima. Češka se od sredine 1999. oporavlja od recesije. Gospodarstvo je živnulo u razdoblju od [[2000.]] do [[2001.]] godine zbog izvoza u [[Europska unija|Europsku uniju]], pogotovo u [[Njemačka|Njemačku]], te zbog investicija iz inozemstva, dok je domaća potražnja sve jača.
Češko je [[poljodjelstvo]] intezivno i iskorištava visoki stupanj mehanizacije u proizvođačkim sustavima. Na više od polovine obradivih površina proizvode sve [[žitarice]]; obilata je i proizvodnja [[krumpir]]a, [[povrće|povrća]], [[duhan]]a i [[šećerna repa|šećerne repe]], dok se na kraju oko [[Plzeň]]a, u Češkoj, uzgaja [[hmelj]], sirovina za proizvodnju [[pivo|piva]]. Radi se na dovršenju [[privatizacija|privatizacije]] [[bankarstvo|bankarstva]], [[telekomunikacije|telekomunikacija]] i [[energetika|energetike]], što će povećati strane investicije, dok će preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali povećati proizvodnju.
Iako su ležišta [[nafta|nafte]] gotovo iscrpljena, u zemlji rade velika postrojenja za njezinu preradu; Ostravom prolazi ruski [[naftovod]] dug čak 4 500 km. Energetskim potrebama udovoljavaju brojne [[termoelektrana|termoelektrane]], [[hidroelektrana|hidroelektrane]] i [[nuklearna centrala|nuklearne centrale]]. Obilje sirovina omogućilo je razvoj [[teška metalurgija|teške]] i [[laka metalurgija|lake metalurgije]] u blizini [[rudarstvo|rudarskih]] područja.
== Promet ==
{{glavni|Saobraćaj u Češkoj}}
Cestovne i željezničke prometnice u republici Češkoj dobro su razgranate diljem zemlje, dok se [[autocesta|autocestovna]] mreža širi i razvija. [[Prag]] je dobro povezan s glavnim gradovima središnje Europe: s [[Budimpešta|Budimpeštom]], [[Beč]]om, [[Moskva|Moskvom]], [[Varšava|Varšavom]], [[Berlin]]om. Dobro je razvijen i [[zračni promet]]. Kroz zračne luke [[Prag]]a, [[Brno|Brna]] i [[Ostrava|Ostrave]] prolazi veliki dio trgovačkoga prometa.
== Reference ==
| |||