Sippar – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{coor title d|33.058829|N|44.252153|E|name=Sippar}} [[Image:Hammurabi's Babylonia 1.svg|350px|right|thumb|S obzirom na blizinu Babilona, Sippar je rano priključen carstvu pod [[H... |
|||
Red 11:
Glavni bog grada bio je sumerski bog sunca [[Utu]] ([[Šamaš]] na akadskom).
==Arheologija==
Veliki broj [[klinopis]]nih pločica i drugih artefakata je pronađen u ruševinama hrama Šamaša, koga su [[Sumer]]ci zvali ''[[E (hram)|E]]-Babara'', a [[Semiti]] ''Bit-Un''. Za ovaj hram se vjeruje da je bio najstarija svjetska banka, odnosno da je poslovao do 1831. pne. <ref>{{cite journal | author=Benjamin Bromberg | title=The Origin of Banking: Religious Finance in Babylonia | journal=The Journal of Economic History | year=1942 | volume=2 | issue=1 | pages= 77–88}}</ref>
[[Ziusudra|Xisuthros]], "kaldejski Noa", je prema [[Beros]]ovim navodima, u Sipparu zakopao zapise [[pretpotopni period|pretpotopnog]] svijeta -- možda zato što je ime Sippar vezano uz riječ ''sipru'', odnosno "pisanje". Prema [[Abiden]]u je [[Nebukandnezuar II od Babilona|Nebukadnezar]] dao iskopati veliki kanal u okolici. Ovdje je također bio babilonski logor u doba [[Nabonid]]a.
[[Plinije Stariji|Plinije]] (''[[Prirodna historija (Plinije)|Prirodna historija]]'' 6.30.123) spominje sektu ili školu Kaldejaca koja se zvala ''Hippareni''. Često se pretpostavlja kako se to odnosi na Sippar (s obzirom da su dvije druge škole također bile vezane uz gradove: ''Orcheni'' prema [[Uruk]]u, i ''Borsippeni'' prema [[Borsippa|Borsippi]]), ali to nije široko prihvaćeno.<ref>"It is usually assumed that the Hippareni refers to Sippar (Ptolemy's Sippara), but even that requires proof, since the change of ‘s’ to ‘h’ is strange." —{{cite journal | author=R. D. Barnett | title=Xenophon and the Wall of Media | journal=The Journal of Hellenic Studies | year=1963 | volume=83 | pages=14 | doi = 10.2307/628451}}</ref>
==Reference==
| |||