Davorin Jenko – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Značaj Davorina Jenka za srpsku muziku i kulturu: - nepristrana glorifikacija (neenciklopedijski sadržaj) |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 17:
'''Davorin Jenko''' ([[Dvorje]], [[9. 11.|9. studenog]] [[1835]]. - [[Ljubljana]], [[25. 11.|25. studenog]] [[1914]].), bio je slovenski [[kompozitor|skladatelj]] i [[dirigent]].
Rođen je [[9. 11.|9. studenog]] [[1835]]. u [[Dvorje|Dvorju]] kod [[Kranj]]a kao Martin Jenko. Od [[1859]]. do [[1862]]. je bio zborovođa [[Slovensko pjevačko društvo|Slovenskog pjevačkog društva]] u [[Beč]]u. U to je vrijeme skladao popularne slovenačke zborove, među kojima i ''[[Naprej zastava slave]]'' koja je kasnije postala himna [[Slovenija|Slovenije]]. Taj rad nastavlja kao zborovođa Srpskog crkvenog pjevačkog društva u [[Pančevo|Pančevu]] i Beogradskog pjevačkog društva, skladajući za zborove. Postavši dirigent Srpskog narodnog kazališta, piše glazbu za više od 80 pozorišnih djela (''"Đido"'', ''"Seoska lola"'', ''"Potjera"'', ''"Vračara"'', ''"Pribislav i Božana"'', ''"[[Markova sablja]]"'' sa završnim zborom ''"[[Bože pravde]]"'' koja je kasnije postala srpska nacionalna himna) i nekoliko [[koncert]]nih [[uvertira]] (''"Kosovo"'', ''"Milan"'', ''"Srpkinja"'', ''"Aleksandar"''). Šezdesetih godina XIX. stoljeća postaje jedan od prvih [[romantizam|romantičara]] u slovenskoj glazbi.
Kasnije Jenko postaje i predstavnik [[Srbija|srpskog]] romantizma, gdje daje pečat čitavom jednom razdoblju - usavršava klasičan srpski komad sa pjevanjem, podiže instrumentalnu glazbu na viši umjetnički nivo, stvara prvu srpsku [[opereta|operetu]] (''"[[Vračara]]"'' ili ''"[[Baba Hrka]]"'', praizvedena [[1882|1882.]] godine, na istu priču kao i prva rumunjska opereta, samo je radnja prebačena u vlaški kraj Srbije) i udara temelje razvoju srpske [[opera|opere]]. Umire [[25. 11.|25. studenog]] [[1914]]. u [[Ljubljana|Ljubljani]].
| |||