Sana – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{dz}} {{Rijeka | ime = Sana | slika = | Duljina = 146 | Nadmorska visina izvora = 920 | Nadmorska visina ušća... |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 8:
| Prosječni istjek = 68,7
| Površina porječja = 3.369
| Izvor = {{flagicon|BIH}} [[Donja Pecka]], [[Mrkonjić Grad]]
| Ušće = {{flagicon|BIH}} [[Bosanski Novi]]
| Tip ušća =
| Pritoke = [[Ribnik (rijeka u BiH)|Ribnik]], Glibaja, Bliha, Zdena, Dabar, Majdanska rijeka, Volar, Gračanica, Stara rijeka, [[Sanica (
| Države kroz koje protječe = </br>{{BIH}}
| Gradovi kroz koje protječe = [[Ključ]], [[Sanski Most]], [[Novi Grad/Bosanski Novi]]
Red 18:
| Plovna od - do =
}}
'''Sana''' je rijeka u Bosanskoj krajini i desna pritoka [[Una|Une]], na krajnjem zapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ime rijeke je nastala od latinske riječi "Aqua Sanus", sa značenjem "zdrava voda".
Sana izvire iz tri jaka kraška vrela, na kraškoj visoravni kod sela [[Donja Pecka]] i [[Jasenovi Potoci]],
U njenim vodama žive ribe iz porodica Salamonidae (lipljen, pastrmka, mladica), što dovoljno govori o njenoj nezagađenosti. Posebno se ističe svojim brzacima u kanjonu, nedaleko od sela Slatina, na čijim se liticama nalaze ostaci starog Prizren grada.
Red 27:
Austrijsko-njemačka kompanija Kelag počela je 2014. godine da gradi hidroelektranu Medna na rijeci Sani, na samom izvoru, uz proteste '''Koalicije za zaštitu Sane''', koja broji 22 udruženja građana predvođenih općinom [[Ribnik]]. Iz Koalicije tvrde da se hidroelektrana ne treba graditi, ne samo iz ekoloških (uništenje jednog od najvažnijih vodotokova ribe mladice), nego i iz ekonomskih razloga.
== Istorija ==
Područje rijeke Sane bilo je naseljeno u doba [[eneolit]]a (bakarno doba). Iz tog vremena potiče nekoliko nalazišta: pećina [[Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i Zecovi kod [[Prijedor]]a. Nalazi sa ovih nalazišta su pokazali njihovu pripadnost vremenu [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]], na osnovu čega je ustanovljeno da su se nosioci ove kulture iz [[Slavonija|Slavonije]], krećući se dolinom [[Vrbas]]a, doselili na područje rijeke Sane. Zbog obilja materijala ovaj oblik [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]] dobio je naziv Zapadnobosanski ili Hrustovački tip.
== Izvori ==
| |||